Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u utorak 17. prosinca, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, obilježava 70. godišnjicu smrti svog počasnog člana Nikole Tesle.
Tim povodom u Preporodnoj dvorani održat će se znanstveni simpozij Znanstveno i tehničko nasljeđe Nikole Tesle, a bit će otvorena i izložba skulptura akademskog kipara Pere Jelisića posvećenih Nikoli Tesli koja će se moći razgledati do 7. siječnja 2014., kad pada 71. godišnjica Tesline smrti.
Istog dana u palači HAZU održat će se svečana akademija s prigodnim govorima i glazbenim programom. Znanstveni simpozij, prigodna izložba i svečana akademija održavaju se 17. prosinca, na dan kad je Nikola Tesla 1896., u dobi od 40 godina, izabran za počasnog člana Akademije, čiji je član bio 46 godina, sve do smrti 7. siječnja 1943. u New Yorku.
Znanstveni skup održava se u suorganizaciji sa Sveučilištem u Zagrebu, Institutom Ruđer Bošković i Hrvatskom sekcijom Međunarodne udruge inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE), a govorit će pet uglednih predavača.
Akademik Stanko Popović održat će predavanje pod nazivom „Nikola Tesla u znanosti – otkriće rendgenskih zraka“, glavna tajnica Akademije znanosti Francuskog instituta Catherine Bréchignac izlagat će na temu „Nikola Tesla i znanstvena metoda“, Bimal K. Bose sa Sveučilišta Tennessee u Knoxvilleu govorit će o energiji i globalnom zatopljenju, Mordechai Segev iz Izraelskog instituta za tehnologiju u Haifi održat će predavanje pod naslovom „Svjetlo i nered“, a tema Kurta Richtera s Tehničkog sveučilišta u Grazu je „Od Tesle i Marconija do satelitske komunikacije.“
Na svečanoj akademiji u palači HAZU predsjednik Akademije akademik Zvonko Kusić govorit će govorit će o Nikoli Tesli kao pokretaču razvoja, a Peter Staecker, predsjednik IEEE, govorit će o Teslinom članstvu u toj uglednoj svjetskoj udruzi. Također će se održati i koncert na kojem će nastupiti violinist Anđelko Krpan uz klavirsku pratnju Renate Hill.
„Nikola Tesla, elektrotehničar u Americi“, izabran je 17. prosinca 1896. za počasnog člana najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije glasovima 14 od 15 akademika, a 1926. postao je i počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu. Najpoznatije Tesline spomenike izradila su dvojica istaknutih hrvatskih kipara članova Akademije – Ivan Meštrović spomenik postavljen u Zagrebu i Frano Kršinić spomenik koji se nalazi na slapovima Niagare.
Nikola Tesla bio je jedan od najznačajnijih znanstvenika i inovatora na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Svjetski je slavan po brojnim izumima i patentima u području elektrotehnike i radiotehnike, a posebice po primjeni izmjenične struje i radiokomunikaciji. Svojim je istraživanjima prethodio mnogim važnim otkrićima u fizici (rendgenske zrake, elektron, kozmičke zrake, akceleratori čestica), a predvidio je i brojne tehničke izume dvadesetog stoljeća (televizor, radar, moderne turbine, globalni sustav komunikacija). 1956. godine međunarodna SI jedinica za magnetsku indukciju nazvana je njegovim imenom – Tesla, pa je on je jedini znanstvenik 20. stoljeća po kojem je neka fizikalna jedinica dobila ime.
Hrvatsku, iz koje je 1884. otišao u SAD, posjetio je 1889. i 1892., kad je u Zagrebu govorio o primjeni električne energije i predložio gradnju elektrane na Korani kako bi Zagreb dobio električnu rasvjetu, a preporučio i uvođenje električnog tramvaja i korištenje električnih motora u industriji. Tom je prilikom izjavio da „kao rođeni sin ove zemlje smatra svojom dužnošću biti savjetom i činom biti pri ruci upravi grada Zagreba u svakom pogledu.“
