U utorak i srijedu 9. i 10. svibnja 2017. po šesti se put održavaju Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, manifestacija kojom najviša znanstvena, kulturna i umjetnička institucija u Hrvatskoj građanima približava svoju raznovrsnu djelatnost i bogatu baštinu prikupljenu u 156 godina postojanja.
Za javnost su otvorena vrata Akademijinih jedinica na osam zagrebačkih adresa, kao i onih u drugim dijelovima Hrvatske, a osim obilaska radnog prostora, za posjetitelje su predviđena ukupno 133 događanja (79 u Zagrebu): predavanja, prezentacije, izložbe, promocije, radionice, koncerti i projekcije filmova.
Dani otvorenih vrata svečano će se otvoriti u sjedištu Hrvatske akademije, u njenoj palači na Trgu Nikole Šubića Zrinskog govorom predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića i koncertom Marca Grazianija na Guarnerijevoj violini King u pratnji Krešimira Starčevića na klaviru koji će izvesti Sonatinu u D-duru Franza Schuberta i Scherzo Johannesa Brahmsa.
U atriju palače građani će moći svaka dva sata razgledati najvredniji eksponat koji se čuva u HAZU – Bašćansku ploču, kao i i repliku Škrinje svetog Šimuna, o kojima će govoriti akademik Josip Bratulić. U atriju će se moći razgledati i izložba HAZU kroz fotografije.
U palači HAZU predviđena su i zanimljiva predavanja. Akademik Vladimir Paar govorit će o skrivenim genomskim korelacijama čovjek–neandertalac–čimpanza, prof. dr. sc. Mario Šlaus održat će predavanje na temu Težak život migranata u novoj domovini. Primjer starih Hrvata, kao i radionicu Svakodnevni život starih Hrvata. Održat će se i predstavljanje dviju knjiga: U suton kajkavskoga književnog jezika (Povijesnosociolingvistička analiza jezika Ivana Krizmanića) autorice dr. sc. Bojana Schubert i Narodna medicina: izvori i istraživanja urednika akademika Marka Pećine i prof. dr. sc. Stelle Fatović-Ferenčić. Na programu su i tri predavanja o jezičnim temama – Izoglose refleksa jata na tronarječnome karlovačkome području dr. sc. Marine Marinković, Korpusna istraživanja frazema i mogućnosti za leksikografiju dr. sc. Ivane Filipović Petrović i Ludbreški doprinos hrvatskoj kajkavskoj književnosti dr. sc. Jele Maresić. Povodom desete godišnjice smrti nekadašnjeg predsjednika HAZU akademika Ivana Supeka održat će se manifestacija Hommage akademiku Ivanu Supeku u sklopu koje će glazbeno-scenski program održati učenici X. gimnazije Ivan Supek. U salonima palače HAZU organizirat će se i čitanje poezije u kojem će sudjelovati akademici Jakša Fiamengo, Dubravka Oraić-Tolić i Luko Paljetak.
Od zanimljivosti iz interijera palače HAZU treba izdvojiti sobu koja je pripadala utemeljitelju Akademije biskupu Josipu Jurju Strossmayeru gdje se čuvaju neke od njegovih osobnih stvari, a zanimljiva je i Akademijina spomen-knjiga u koju su se upisali mnogi istaknuti Akademijini gosti, među kojima i britanska kraljica Elizabeta II., švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvija, danski princ Henrik, te nobelovci Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling. Moći će se razgledati i komadić kamena s Mjeseca koji su 1972. Akademiji darovali američki astronauti iz misije Apollo 15.
U Strossmayerovoj galeriji starih majstora na drugom katu palače HAZU građani će osim stalnog postava moći razgledati i izložbu Muzejski vremeplov. Zbirka narodne medicine kao okosnica izložbenog postava prvog hrvatskog muzeja medicine koju je organizirao Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU.
U Knjižnici Akademije moći će se razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga uz stručno vodstvo Prelogovih učenika, akademika Vitomira Šunjića, akademika Mladena Žinića i dr. sc. Krunoslava Kovačevića. Priređeno je još nekoliko izložbi: Tragovima Fausta Vrančića, uz edukativnu multimedijsku radionicu, Izvornici u Digitalnoj zbirci HAZU uz prigodnu radionicu, izložba restauriranog primjerka najstarijeg zagrebačkog misala Missale Zagrabiense 1511. te izložba radova Katarine Ferek Petrić Umijeće ljubavi. Rad Zavoda za imunologiju i genetiku tumora HAZU predstavit će njegov upravitelj dr. sc. Nikola Đaković, o 80 godina Arhiva za likovne umjetnosti HAZU Andreja Der-Hazarijan Vukić, dok će arhivsku građu Odsjeka za etnologiju u Digitalnoj zbirci HAZU predstaviti dr. sc. Tanja Perić-Polonijo i dr. sc. Klementina Batina. Predavanje Vladimir Prelog, znanstveni dosezi i utjecaj na razvoj hrvatske organske kemije i farmaceutske industrije održat će akademik Mladen Žinić, a dr. sc. Luka Šešo i dr. sc. Jakša Primorac održat će predavanju o etnografskom radu Antuna Radića. U Knjižnici će biti i predstavljanje knjige The nature and origin of the cult of Silvanus in the Roman provinces of Dalmatia and Pannonia autorice dr. sc. Ljubice Perinić, knjige Saxa loquuntur. Rimski epitafi iz sjeverozapadne Hrvatske dr. sc. Branke Migotti, kao i predstavljanje 14. sveska Benešićeva Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića urednika akademika Milana Moguša i dr. sc. Anje Nikolić-Hoyt. Zaklada HAZU u svom prostoru u Knjižnici HAZU priređuje izložbu knjiga objavljenih potporom Zaklade.
U Arhivu HAZU moći će se razgledati izložba Orijentalne zbirke HAZU na kojoj će biti izložena dva originalna rukopisa iz 16. stoljeća te uvećane fotografije drugih odabranih rukopisa, uz stručno vodstvo voditeljice Orijentalne zbirke dr. sc. Tatjane Paić Vukić.
Odsjek za povijesne znanosti HAZU u svom prostoru priređuje četiri tematske radionice: Hodočašća u Hrvatskoj u srednjem vijeku (dr. sc. Zoran Ladić), Pogled u oporuku Fausta Vrančića: uz 400. obljetnicu smrti (dr. sc. Iva Kurelac), Križarski protuturski ratovi u 15. stoljeću (dr. sc. Goran Budeč) i Dokolica akademske mladeži u Zagrebu krajem 19. stoljeća. (dr. sc. Tihana Luetić).
Na Odsjeku za arheologiju održat će se radionica Jelo i piće u Rimskom Carstvu uz predstavljanje rimske kuhinje i običaja vezanih uz načine prehrane, osnovne prehrambene namirnice, kuharske tehnike te običaje jedenja i pijenja u tipičnom rimskom domaćinstvu uz korištenje stvarnih arheoloških nalaza (posuda i kuharske opreme) prikupljenih u iskopavanjima u rimskoj Mursi (Osijek) i Sisciji (Sisak).
Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU organizira multimedijsku prezentaciju različitih područja istraživanja kvartara Hrvatske, te predavanje Istraživanje kvartara i pleistocenska fauna Hrvatske dr. sc. Jadranke Mauch Lenardić, a na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti dr. sc. Branko Hanžek održat će predavanje i radionicu Pogled kroz mikroskope iz 19. i 20. stoljeća. Na Odsjeku za filozofiju znanosti moći će se razgledati ostavština akademika Franje Markovića, filozofa, književnika, kazališnog i književnog kritičara te prvog profesora filozofije na obnovljenom zagrebačkom sveučilištu.
O problematici pomorskog prava zainteresirani će moći porazgovarati sa znanstvenicima Jadranskog zavoda HAZU, gdje će se moći razgledati i izložba Prof. dr. sc. Branko Jakaša (1919. – 1997.) – Biobibliografija u kontekstu domaćih i međunarodnih pravnih zbivanja.
Prvo sjedište Akademije bilo je na Gornjem gradu, u Narodnom domu u Opatičkoj ulici gdje se danas nalazi Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe. Osim razgledavanja palače za posjetitelje su priređene izložbe Povijest Društva hrvatskih književnika 1900.–1971. Milan Ogrizović i kazalište te Boris Papandopulo u HAZU. Na programu su i predavanja Umrežena muzikologija prof. dr. sc. Vjere Katalinić i prof. dr. sc. Hane Breko Kustura, koje će predstaviti dva nova muzikološka projekta: o umrežavanju glazbom u „dugom“ 19. stoljeću te o glazbi srednjega vijeka, kao i predavanje Kristine Repar Uglazbljene pjesme hrvatskih književnika.
U Gliptoteci HAZU moći će se razgledati stalni postav koji sadrži sadrene odljeve antičkih skulptura, stećaka, hrvatske spomeničke plastike od 11. do 14. stoljeća te zbirku djela hrvatskih kipara iz 19. i 20. stoljeća, kao i izložba Boris Bućan: „Što sam vidio jednog popodneva“. Organizirat će se i izložba Dani stećaka u Gliptoteci HAZU uz razgled stalnog postava stećaka koji su lani uvršteni na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, kao i radionica na kojoj će se oblikovati stećci i makete nekropola. Predavanje o stećcima održat će Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom i član autorskog tima za upis stećaka na Popis svjetske baštine UNESCO-a.
U Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU moći će se razgledati izložba povodom stote godišnjice rođenja arhitekata Nevena Šegvića i Ivana Vitića. U Kabinetu grafike HAZU postavit će se izložba radova iz grafičke mape Kristine Restović.
Građani ne trebaju mimoići niti Priručnu knjižaru HAZU gdje će se moći nabaviti Akademijina izdanja po cijeni od 50 posto.
