Zbog potresa na Haitiju i toplinskog vala u Rusiji, 2010. godina je bila jedna od najtragičnijih godina u protekla dva desetljeća. Prema izvješću Centra UN-a za epidemiologiju prirodnih katastrofa, prošle je godine u više od 370 elementarnih nepogoda poginulo gotovo 300 tisuća ljudi.
U izvješću svjetske organizacije se ističe da je prošle godine najviše žrtava bilo u potresu u Haitiju – poginulo je gotovo 250 tisuća ljudi. Slijedi toplotni udar u Rusiji. Samo na području Moskve je prošlog ljeta, zbog velikih vrućina, bilo čak 56 tisuća smrtnih slučajeva. Prirodne katastrofe zahvatile su oko 200 milijuna ljudi, a rezultirale su ekonomskim gubitcima od gotovo 110 milijardi dolara.
Većina ovih gubitaka dogodila se u bogatim zemljama gdje su uništene ili oštećene skupe zgrade i infrastruktura. Debarati Guha-Sapir iz Centra za epidemiologiju prirodnih katastrofa kaže da su – prvi put prošle godine – na vrhu na popisa kontinenata pogođenih elementarnim nepogodama bile obje Amerike: “Najviše žrtava prirodnih katastrofa bilo je u dvije Amerike, prvenstveno zbog potresa na Haitiju, ali i u Čileu. Sjeverna i Južna Amerika obično nisu na vrhu po žrtvama elementarnih nepogoda. Europa je bila druga, zbog vala vrućina”.
Azija je prošle godine imala manje smrtnih slučajeva u prirodnim katastrofama od Amerike i Europe, ali ipak je kontinent koji je najviše pogođen. Naime, u njoj i dalje živi gotovo 90 posto ljudi koji svake godine stradaju u elementarnim nepogodama.
U izvješću se spominju potresi, klizišta tla i poplave u Kini, ogromne poplave u Pakistanu te snažni potres u Indoneziji. Guha-Sapir kaže da se najveće ekonomski štete često ne podudaraju s brojem žrtava.
Na primjer, u potresu na Haitiju bilo je 220 tisuća poginulih s materijalnom štetom od osam milijardi dolara. Usporedbe radi, u potresu u Čileu poginule su 562 osobe, a materijalna šteta je bila 30 milijardi dolara: “To je zbog toga što ljudi nisu bili osigurani. Podaci o materijalnoj šteti, naime, dolaze od osiguravajućih društava. Dakle, na Haitiju, ljudski životi i imovina pretežno nisu osigurani i materijalni gubitci su manji. Mi ne uzimamo u obzir činjenicu da su poginule majke, da su poginuli ljudi koji su prehranjivali obitelj. Dakle, to se statistički ne ubraja u ekonomske gubitke”.
Ujedinjeni narodi upozoravaju da zemlje moraju poduzimati preventivne mjere. U protivnom, u budućnosti će biti još više prirodnih katastrofa čiji će učinak biti još veći zbog kaotične, neplanirane urbanizacije i uništavanja okoliša.
Također, bit će više prirodnih nepogoda povezanih s promjenom klime. Ujedinjeni narodi pozivaju države da prilikom gradskog planiranja uzmu u obzir djelovanje klimatskih promjena.
Izvor: Glas Amerike
