“Ova presuda mogla bi imati dalekosežne posljedice na primjenu zakonskih propisa budućih oružanih sukoba u svijetu. Generala Gotovinu tužiteljstvo proziva zbog operacije Oluja koja je bila masovni hrvatski napor da preuzmu svoja područja koja su kontrolirali Srbi i provedena je nakon srpskog pokolja u Srebrenici koji je UN nazvao najgorim zločinom u Europi od 2. svjetskog rata. Tek nakon Oluje srbijanske snage su opustošene, a vođe bili prisiljeni sjesti za pregovarački stol zbog dogovora o miru.”
Tako je Jack Vrett, kapetan u američkoj vojsci i šef Odjela za međunarodno pravo američke 101 Airborn Divizije, na blogu pravnog fakulteta sveučilišta Marquette u Milwaukeeju započeo tekst o haaškom procesu Anti Gotovini, piše Večernji list.
Vrett poručuje da Oluja ima u provedbi doktrinu NATO-ovih operacija te da SAD mora biti zainteresiran za ishod suđenja Gotovini jer je prvostupanjska presuda “donesena na drukčijim odredbama o principu proporcionalnosti u prekomjernom granatiranju od onih u međunarodnom pravu.”
Vrett naglašava da njegovo mišljenje nije službeno odobreno od američkog vojnog ili političkog vrha, ali su ga, kaže, i oni pročitali i nisu demantirali, te podsjeća na slične sudske procese iz prošlosti poput Nürnberga i slučaja njemačkog zapovjednika Lothara Rendulicha u kojem je zaključeno da se ratne odluke zapovjednika trebaju ocjenjivati kroz uvjete u kojima su doneseni, a ne “naknadnom pameću” i s vremenskim odmakom.
Jack Vrett navodi da je nakon podnošenja optužnice protiv Gotovine američki Kongresni odbor za vanjsku politiku poslao pismo tadašnjem ministru Colinu Powellu sa zahtjevom da prate “rad haškog tužiteljstva jer se spominje i pomoć Clintonove administracije RH u Oluji”.
U tom pismu navodi se da je Gotovina optužen za ratne zločine i zločine protiv humanosti jer je, navodi tužiteljstvo Haaškog suda, istjerao tisuće civila tijekom vojne operacije Oluja. Odbor je saslušao mnoga svjedočenja, uključujući i tadašnjeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha te zaključio da srpski civili nisu silom protjerani, pa su postavili pitanje činjenične osnove za podizanja optužnica i u zaključku zahtijevaju da se onemogući da nijedan američki dužnosnik bude istraživan ili procesuiran jer je provodio službenu politiku SAD-a.
Vrett ističe da se u Haaškoj sudnici vodi bitka vojnih stručnjaka jer je nizozemski topnički časnik svjedočio na strani optužbe, a bivši američki časnik, sudac vojnog suda, u korist Gotovine. Zaključuje da je presuda Gotovini za prekomjerno granatiranje donesena nakon gotovo nula “pogreške” u vojnim standardima.
“Nemam još naznaka kako će se očitovati Žalbeno vijeće, ali će odluka, bude li potvrđena prvostupanjska presuda, imati dalekosežni utjecaj na to kako će vojske planirati svoje akcije”, smatra američki kapetan.
