Sukob Srbije i Kosova tinja i u nekom trenutku bi mogao ponovo buknuti, piše list Kölnische Rundschau. A Frankfurter Allgemeine Zeitung se pita: Postavlja li Rusija nove fitilje na balkansku bačvu baruta?
Diplomatskom ofenzivom njemačka vlada već nekoliko tjedana nastoji spriječiti širenje utjecaja ruskog napadačkog rata na Balkan, piše Kölnische Rundschau, prenosi Deutshe Welle.
U tekstu pod naslovom “Užurbana diplomacija” list prenosi da je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht, nakon susreta s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pozvala Beograd na promjenu kursa kada je riječ o sporu s Kosovom, kao i na odlučniju suradnju s EU-om: “U razgovoru je bilo jasno da su mir, sloboda i teritorijalni integritet zajedničke vrijednosti”, piše njemački list. “Ona (Lambrecht) je pozdravila to što je Srbija jasno osudila ruski napadački rat u Ukrajini.”
Pred Srbijom su teške odluke, piše Kölnische Rundschau i ovako opisuje odvojene razgovore Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu: “Njih dvojica su predstavnici jednog neriješenog, trajnog konflikta koji se u izvjesnoj mjeri događa u dvorištu Europske unije. (…) Sukob tinja i u nekom trenutku bi mogao ponovo buknuti. Scholz je u Berlinu istakao da je napredak u vezi s tim pitanjem od ‘velike važnosti’ za članstvo u EU-u, kojem obje zemlje teže”, pišu ove njemačke novine.
Povodom posjeta njemačke ministrice obrane Christine Lambrecht Beogradu, Prištini i Sarajevu list Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi tekst pod naslovom “Visokofrekventna diplomacija na Balkanu”. U tekstu se najprije podsjeća na ratove u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, a zatim postavlja i pitanje: “Je li sve to gotovo ili Rusija sada postavlja nove fitilje na balkansku bačvu baruta? U Berlinu i Bruxellesu raste zabrinutost.”
Njemački list piše da se u Sarajevu napetosti vidno povećavaju, da Republika Srpska prijeti da će napustiti BiH, kao i da već dvije godine nema državnog proračuna. Situacija je, ocjenjuje se, toliko napeta, da je mirovna misija EUFOR Altea sredinom veljače aktivirala svoje vojne rezerve i poslala više naoružanih jedinica u BiH.
Frankfurter Allgemeine Zeitung ocjenjuje da je ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini i dalje jak preko Republike Srpske, s većinski srpskim stanovništvom, kao i zbog prava glasa koje ta zemlja ima u Vijeću sigurnosti.
Kada je riječ o Srbiji FAZ prenosi da se ta zemlja nije priključila sankcijama protiv Rusije, ali da jest u Ujedinjenim narodima podržala rezoluciju kojom se osuđuje napad na Ukrajinu. Podsjeća se i da su, nakon početka rata, u Beogradu održane proruske demonstracije, kao i da je predsjednik Vučić prethodnih godina intenzivno njegovao veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
“Srbija istovremeno teži priključenju EU-u i moglo bi se reći da je vrijeme da se odluči”, piše frankfurtski list, ali ujedno dodaje da u međunarodnoj zajednici ocjenjuju kako je Vučićev interes da se Republika Srpska odcijepi – malen.
Tijekom posjeta Beogradu njemačka ministrica Lambrecht je na putu od zračne luke do centra grada prošla pored mosta na kojem je crnim slovima ispisano “Kosovo je Srbija” i ta poruka ne zaobilazi nikoga tko je u službenom posjetu Beogradu, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung: “Ta parola nije uklonjena, kao što nije uklonjen ni mural ratnom zločincu Ratku Mladiću, masovnom ubojici iz Srebrenice”, zaključuje njemački list.
