Barroso: Unija je na povijesnoj prekretnici, prijeti joj raspad

Europska unija suočena je s najvećim izazovom u svojoj povijesti, izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, istočući da se i ti izazovi mogu prevladati daljnjom integracijom i kombinacijom discipline i solidarnosti.

“Danas smo suočeni s najvećim izazovom u povijesti Europske unije. Suočeni smo s financijskom, gospodarskom i socijalnom krizom, ali i s krizom povjerenja kakvu nismo imali nekoliko desetljeća”, rekao je Barroso na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u govoru o stanju Unije.
Naglasio je da je europsko gospodarstvo izgubilo na konkurentnosti te da su neke zemlje članice živjele iznad svojih mogućnosti.

Predsjednik Komisije smatra da se EU nalazi na povijesnoj prekretnici i da će se bez daljnjih integracija suočiti s fragmentacijom. Uniji prijeti opasnost fragmentacije jer populisti i nacionalisti koriste krize kako bi doveli u pitanje njezina najveća postignuća, smatra Barroso.

“Stanje je teško, ali postoji rješenje”, istaknuo je Barroso, dodajući da je za to potrebno političko vodstvo.

Barroso smatra da se dužnička kriza može prevladati kombinacijom stabilnosti, odnosno proračunskom disciplinom i sređivanjem javnih financija, na čemu najviše inzistira Njemačka, te mjerama koje osiguravaju gospodarski rast što traže zemlje koje se nalaze u poteškoćama.

“Nama trebaju i stabilnost i rast. Treba nam solidarnost i odgovornost”, rekao je Barroso, napominjući kako ne dolazi u obzir izbacivanje ili izlazak Grčke iz eurozone, što se u posljednje vrijeme učestalo spominje.

Ali, dodao je, Grčka mora ispuniti obveze koje je preuzela – dovesti deficit u prihvatljive okvire – a njezini europski partneri pružat će joj potporu sve dok se ne bude mogla normalno financirati na financijskim tržištima.

Barroso je najavio da će Komisija za nekoliko tjedana predstaviti prijedloge za uvođenje euro-obveznica, što omogućuje jeftino zaduživanje slabijih zemalja članica jer iza njih stoje gospodarski jače zemlje.

Tome se najviše protivi Njemačka koja strahuje da bi to još više moglo potaknuti neodgovorno zaduživanje nekih zemalja članica.