Državni dug Republike Hrvatske, koji uključuje vanjski i unutarnji dug središnje države, te izvanproračunske fondove i lokalnu državu, iznosio je krajem veljače ove godine 165,2 milijarde kuna, pokazuju podaci hrvatskog Ministarstva financija.
U mjesec dana taj je dug povećan za sedam milijardi kuna, a udjel javnog duga u BDP-u skočio je s 46,4 posto BDP-a na 48,5 posto, piše Jutarnji list.
Najveći dio javnog duga, čak 155,3 milijarde kuna, odnosi se na središnju državu. U Ministarstvu financija napominju kako se središnja država najviše zadužuje na domaćem tržištu i unutarnji dug čini 67,3% ukupnog duga.
Izdana držana jamstva krajem veljače iznosila su 46,9 milijardi kuna (119,6 milijuna kuna više nego u siječnju), što je 13,8 posto BDP-a. Ukupni dug HBOR-a je 13,9 milijardi kuna. Zbroje li se dug opće države, jamstva i dug HBOR-a, javni dug iznosi 226 milijardi kuna, što je čak 66,4 posto BDP-a, znatno iznad europskog ograničenja od 60 posto BDP-a.
Preoptimistična predviđanja ministra financija Linića
Rastu zaduženosti najviše je pridonio manjak u proračunu. Podaci govore da je dug središnje države na kraju u 2007. godine iznosio 32,9 posto BDP-a da bi sada dosegao 48,5 posto.
Za Hrvatsku, kao i za većinu europskih zemalja, danas je ključno pitanje kako stabilizirati javni dug. U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje koje je prošlog tjedna prezentirao ministar financija Slavko Linić, država planira obuzdati javni dug. Ovogodišnja razina od 51,7 posto (uključena jamstva brodogradnji) trebala bi se zadržati i 2015. godine. No, Vlada ne isključuje mogućnost da stvari budu još i bolje.
“U slučaju ostvarivanja većih nedužničkih prihoda financiranja od planiranih može se očekivati i brža prilagodba, odnosno snažniji zaokret u trendovima kretanja udjela javnog duga u BDP-u”, stoji u smjernicama koje su ocijenjene kao prilično optimistične.
