U emisiji “S predsjednicom izvan protokola” Hrvatskog radija gostovala je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. U razgovoru s urednicom Elianom Čandrlić komentirala je najaktualnije društvene i političke događaje u zemlji i inozemstvu.
Na početku razgovora predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović komentirala je odluku Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima koje je utvrdilo preporuke i smjernice o tome kako se odnositi prema simbolima totalitarnih režima, objavio je portal HRT-a.
“Vidjeli smo i preporuke vijeća i reakcije javnosti koje su vrlo raznolike i različite što upućuje na to da je to jedno vrlo teško pitanje oko kojeg ćemo se vrlo teško složiti”, istaknula je.
Kazala je kao “ne bi ulazila u sadržaj preporuka Vijeća” jer je riječ o stručnjacima. “Pozdravljam činjenicu da su se tim pitanjem bavili stručnjaci i mislim da to mora ostati u toj domeni. Sam sadržaj tog dokumenta pokazuje koliko je to složeno pitanje i doista držim da ga ne treba postavljati kao jedno od primarnih pitanja političke scene za široku javnost jer ideološka pitanja ne samo da su nam oduzela dragocjeno vrijeme već su dovela do još većih podjela u društvu koje ja želim nadići”, naglasila je Predsjednica.
Istaknula je kako želi da se svi u društvu usmjerimo na ono što je bitno, a to su “životna pitanja građana koja se odnose na problem zaposlenja, radnih mjesta, odlaska mladih ljudi, blokiranih, ovršnog zakona i druga pitanja”. Dodala je kako su ta pitanja za naše građane mnogo važnija i da bih se trebalo na njih usmjeriti. “Ne kažem da ideološka pitanja nisu bitna, no ona bi trebala biti u domeni stručne javnosti”, kazala je.
“Duboko me zabrinjava činjenica da Hrvatska stagnira. To smo vidjeli iz podataka o rastu BDP-a. Hrvatska stoji, tapka u jednom mjestu dok drugi napreduju. Zabrinjavajuće je da je rast našeg BDP-a ispod prosjeka 28 zemalja EU,-a odnosno onih država u kojima bi rast BDP-a trebao biti sporiji. To su zabrinjavajući podaci jer pokazuju da u ovim trenucima kad su se otvorile mnoge mogućnosti, mi ih nismo u stanju iskoristiti. To upućuje na činjenicu da parcijalne reforme nisu dovoljne, mora se provesti širok raspon reformi kako bi se pokrenulo hrvatsko gospodarstvo”, naglasila je.
Dodala je kako često ističe “da Hrvatska mora sprintati, a ne samo trčati kako bi dostigla druge države”. “Mi smo na dnu država koje su bile u tranziciji te ušle u članstvo EU-a i počet ćemo za njima zaostajati”, kazala je.
Predsjednica je istaknula da je 2018. godina u kojoj se trebaju provoditi reforme te kako smatra da se s time slaže i oporba. Dodala je da u Hrvatskoj postoji tendencija da ministarstva financija oblikuju gospodarsku politiku. “To je nemoguće, ona djeluju restriktivno. Tu treba parirati s nekoliko mjera kako bi se potaknule neke aktivnosti koje bi dovele do veće gospodarske aktivnosti, većeg broja radnih mjesta i sprečavanje iseljavanja stanovništva”, kazala je.
“Uz fiskalnu reformu koju je neophodno nastaviti dalje, ja sam među ljudima koji smatraju da se snižavanjem poreza dovodi do veće gospodarske aktivnosti, ulaganja i razmjene, a u Hrvatskoj je bitna i predvidljivost. Ulagači neće doći ako ne znaju što mogu očekivati u sljedećih 10 do 15 godina”, rekla je. Naglasila je kako je “jedan od naših najvažnijih nedostataka upravo nedostatak kapaciteta za provođenje reformi” te kako trebamo nastaviti s reformom tržišta rada “jer imamo previše radne snage koja je pasivna”.
Predsjednica se dotaknula i komentara koji se mogu čuti u javnosti da svojim javnim istupima upućuje kritike Vladi. “Moja namjera apsolutno nije biti kritika Vladi. Pratim njihov rad i u trenucima kad trebam biti kritična onda jesam u ime hrvatskih državljana koji su me izabrali. Ovi problemi su posljedice godina i desetljeća krivog rada i krivog djelovanja u Hrvatskoj. Razumijem devedesete godine, imali smo ratno stanje, nažalost, propustili smo veliki val ulaganja u zemlje u tranziciji. Sad, međutim, ne postoji nikakav razlog da ne iskoristimo nove investicije i ulaganja, a posebno europske fondove. Ovo nije kritika Vlade, ovo je upućivanje na probleme u društvu”, rekla je predsjednica.
Jedna od nezaobilaznih tema bila je i situacija u Agrokoru. “Ja sam bila kritična u jednom dijelu zbog privida korupcije koju treba dokazati, kao i visokih naknada koju su primali savjetnici, usto priznajem Vladi da se u posljednjih godinu dana uhvatila u koštac s tim problemom, da je uspjela zadržati stabilnost hrvatskog gospodarstva. To nam je pitanje oduzelo toliko energije, umjesto da se bavimo stvarima koje mogu pokazati da se hrvatsko gospodarstvo može pokrenuti”, rekla je.
Predsjednica je komentirala i zahtjev oporbe za smjenom ministrice Martine Dalić. “Zahtjevi za opoziv pojedinih članova Vlade stvar su demokracije, a na vladajućima je kad će to učiniti i hoće li. No isto tako i oporba mora snositi posljedice svojih odluka”, zaključila je. Na kraju razgovora govorila je i o odjecima posjeta srbijanskog predsjednika Vučića Hrvatskoj te kazala kako je on svakako bio bitan i “da su tim posjetom ostvareni određeni koraci naprijed”.
