Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,R azred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti najavljuje predstavljanje 14. knjige Rasprave i građa za povijest znanosti – Stanko Hondl, Život i djelo (1873. – 1971.) koje će se održati u petak, 27. veljače 2015. u 12 sati u velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb.
Uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti okupljene će pozdraviti predsjednik akademik Zvonko Kusić, a uime Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti tajnik akademik Andrej Dujella, priopćava HAZU.
O knjizi će govoriti: recenzenti akademik Sibe Mardešić i akademik Velimir Neidhardt te urednici akademik Ksenofont Ilakovac i prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar.
U organizaciji Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU u Zagrebu je u prosincu 2013. održan znanstveni skup u povodu 140. obljetnice rođenja akademika Stanka Hondla, potpredsjednika Akademije (1933. do 1941.), rektora Sveučilišta (1935. do 1937.), dekana Filozofskog fakulteta (1919/1920. i 1932/1933.), drugog sveučilišnog profesora fizike nakon obnove, odnosno utemeljenja modernog Sveučilišta u Zagrebu (1874.) i njegovih katedri za prirodoslovlje (1876.).
Istaknuti hrvatski znanstvenik Stanko Hondl dao je ne samo svoj znanstveni doprinos razvitku hrvatske fizike, već je institucionalizirao fizikalna istraživanja te organizirao znanstveno-istraživači rad u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljeća. Na skupu je predstavljen životopis sa svim vidovima Hondlova djela i djelovanja. Rasvijetljeni su do sada nepoznati događaji Hondlova životnog puta (Branko Hanžek) analizirane su netom pronađene bilješke Hondlovih predavanja iz eksperimentalne fizike (Zvonko Benčić, Branko Hanžek) protumačeni su i vrednovani Hondlovi tekstovi o nekim filozofskim pitanjima (Bojan Marotti), predočena je Hondlova valorizacija djela Ruđera Boškovića (Ivica Martinović) te doprinos popularizaciji i promicanju fizike u Hrvatskoj, a sastavljena je i cjelovita bibliografija Hondlovih tekstova.
Osobita pozornost posvećena je zalaganju Stanka Hondla u radu na izgradnji zgrade za fiziku na Trgu Ivana Mažuranića (danas Marulićevu trgu 19), što je bilo veoma važno za utemeljenje i razvitak hrvatskog prirodoslovlja (Ksenofont Ilakovac, Branko Hanžek, Iva Muraj). Nakon osnutka modernog Sveučilišta u Zagrebu, prirodoslovni odjeli Filozofskog fakulteta imali su samo skroman, privremeni smještaj za nastavu i eksperimentalna istraživanja u Rektoratu sveučilišta.
Zaslugom Stanka Hondla zgrada za fiziku (Fizikalni zavod) dovršena je 1937. godine i nalazi se u jednom od najljepših dijelova Donjega grada Zagreba, u prostoru zapadne cjeline tzv. “Zelene potkove”. Time je omogućeno zapošljavanje suradnika, a kasnije istaknutih znanstvenika (Mile Cindrić, Marin Katalinić, Vatroslav Lopašić, Zvonimir Lypold, Branimir Marković, Božo Metzger, Bogdan Ogrizović, Dušan Pejnović, Ladislav Stjepanek i Vladimir Vrkljan). Na Zavodu je organizirao više laboratorija za fizikalna istraživanja, a između ostalih Hondl je utemeljio je i Laboratorij za atomsku fiziku (1943), prvi takve vrste u Hrvatskoj, čime se hrvatska fizika približila onodobnim europskim dosezima znanosti.
U sveučilišnoj nastavi, profesor Stanko Hondl poznat je, uz Vinka Dvořáka, kao jedan od utemeljitelja kolegija iz eksperimentalne fizike. Proučavao je probleme elementarne i teorijske fizike te eksperimentalne fizike, koju je posebno primjenjivao na svojim predavanjima, a bavio se i povješću fizike. Napisao je i objavio opsežan i uzoran udžbenik “Fizika za više razrede srednjih škola” 1922. godine koji je doživio brojna izdanja.
Stanko Hondl, po svom znanstvenom i stručnom opusu te po svojim ljudskim vrednotama i onome što je ostavio hrvatskoj znanosti, osobito generacijama hrvatskih fizičara i gradu Zagrebu, zaslužuje posebnu pozornost i veliku zahvalnost – zaključak je skupa održanog u čast njegove 140. obljetnice rođenja.
