Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti objavilo je rezultate odobrenih novčanih potpora u ovoj godini, a iz većine je vidljiva diskriminacija hrvatskih institucija i pojedinaca koji su se prijavili za dobivanje poticajnih sredstava, piše “Večernji list”.
Prije svega, velike razlike zabilježene su u dijelu potpore izdavanja referentnih znanstvenih časopisa, zbornika radova, bibliografija, postizanju referentnosti domaćih znanstvenih časopisa, potpori znanstvenom usavršavanju na poslijediplomskom i doktorskom studiju državljana BiH s prebivalištem na području Federacije, organizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, sudjelovanju na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Za tu namjenu iz federalnog proračuna izdvojen je višemilijunski iznos.
U ministarstvu kojemu je na čelu Meliha Alić najočitija je diskriminacija u oblasti sufinanciranja pri potpori znanstvenom usavršavanju na doktorskom i magistarskom studiju. Od 25 dobitnika potpore samo dvoje su Hrvati, iako ih se, po pouzdanim informacijama, prijavio značajno veći broj.
Zanimljivo je da je od 12 korisnika potpore za doktorski studij u iznosu od 3.000 maraka, čak desetero njih iz Sarajeva. Istodobno, za magistarski studij od 13 korisnika potpore samo je jedan sa Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta “Džemal Bijedić”, a još troje je iz Zenice i Tuzle. Svi ostali korisnici od 1.500 maraka potpore su opet iz Sarajeva.
Od ukupno raspoređenih 51.000 maraka, samo 4.500 ili desetina je pripala dvoje Hrvata. Slično je stanje i pri raspodjeli novca za izdavanje znanstvenih časopisa. Samo četiri od 44 projekta za koje je izdvojeno 65.000 maraka otišli su za institucije Hrvata.
Pritom niti jedna donacija bilo kakve vrste nije dodijeljena u Zapadnohercegovačku županiju ili pak Hercegbosansku županiju. Pri potpori javnim znanstvenim i visokoškolskim ustanovama mostarsko Sveučilište dobilo je najmanje novca, 111.000 maraka, sarajevsko sveučilište 256.000, Tuzla 144.000, Bihać 113.000, “Džemal Bijedić” 139.000, dok je pak oko 190.000 izdvojeno raznim muzejima, institutima.
Jednako nepovoljan odnos je i pri potpori istraživanju značajnom za Federaciju BiH, gdje od 21 financirana projekta samo četiri otpadaju na Sveučilište u Mostaru.
Za potporu znanstveno-tehnološkoj suradnji međunarodnog karaktera mostarska visokoškolska ustanova nije dobila niti marke. Nešto je povoljniji odnos za financiranje stručnih specijalizacija izvan zemlje. Jednako tako niti marke nisu dobile mostarske studentske institucije za organiziranje domaćih i međunarodnih studentskih manifestacija. Za tu namjenu nedavno je odobreno 16.000 maraka.
Nešto malo bolje je stanje s izdvajanjem novca za financiranje talentiranih studenata koji se obrazuju izvan Bosne i Hercegovine, pa je njih troje iz Hercegovačko-neretvanske županije dobilo po tisuću maraka. Od 27.000 maraka koje su, pak, izdvojene studentskim udruženjima, izdvojeno je i po 3.000 maraka za studente Podrinja i podrijetlom iz Srebrenice, no opet niti marke Studentskome zboru Sveučilišta u Mostaru.
Takav je odnos i sa tisuće maraka drugih sredstava, gdje su do kraja zakinuti Hrvati, i to od ministarstva koje formalno i pravno neustavno postoji i djeluje.
“Večernji list”, naime, podsjeća da je neustavo ministarstvo uspostavljeno bez protivljenja hrvatskih političara, iako je Ustavom Federacije isključivo navedeno da je ta oblast u ovlasti županija. List također ističe da je to jedno od ministarstava koje se moralo preseliti u Mostar. No, umjesto na adresi Stjepana Radića 33 u Mostaru, ministricu Alić isključivo se može vidjeti u uredu Obala Maka Dizdara 2 u Sarajevu.
