U siječnju su u Hrvatskoj potrošačke cijene pale za 0,9 posto na godišnjoj razini, što nije zabilježeno u posljednjih 15 godina, a to je ponajviše posljedica pada cijena goriva, odjeće i obuće te većine prehrambenih proizvoda.
Državni zavod za statistiku izvijestio je da su u siječnju cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na prosinac pale za 0,5 posto, a u odnosu na siječanj prošle godine za 0,9 posto.
Potrošačke cijene bilježe pad drugi mjesec zaredom, a godišnja stopa pada od 0,9 posto najviša je od 2000., otkada DZS prati rezultate indeksa potrošačkih cijena, navode analitičari Raiffeisenbank Austrije u osvrtu na izvješće DZS-a, prenijela je Hina.
Pad cijena u siječnju nastavak je deflacije, s obzirom na to da su lani potrošačke cijene pale za 0,2 posto u odnosu na 2013., pa će se 2014. pamtiti kao prva deflacijska godina u povijesti zemlje. Posljedica je to, kažu makroekonomisti, slabe domaće potražnje, no još i više uvezenih deflatornih pritisaka zbog pada cijena nafte i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu.
Tako su u siječnju na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 8,4 posto, pri čemu su cijene goriva potonule 14,3 posto.
S druge strane, najviše su na godišnjoj razini, 3,1 posto, porasle cijene rekreacije i kulture, a s rastom od 3 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana. Cijene komunikacija porasle su pak 1,5 posto, dok su cijene u restoranima i hotelima porasle 1,3, a cijene zdravlja 1 posto. Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su za 0,8, a obrazovanja za 0,2 posto.
Na mjesečnoj su razini pak potrošačke cijene u siječnju pale za 0,5 posto.
Pritom je doprinos nižim cijenama došao ponajprije od nižih cijena odjeće i obuće koje su zabilježile pad od 8,2 posto zbog uobičajenih siječanjskih sezonskih sniženja. Nadalje, niže cijene prijevoza za 5,1 posto, zbog nižih cijena goriva za osobna vozila, također su pridonijele mjesečnom padu.
S druge strane, snažniju korekciju cijena na mjesečnoj razini zaustavile su u prvom redu više cijene prehrane i bezalkoholnih pića koje su porasle 2 posto, navode analitičari RBA.
Stručnjaci upozoravaju da je deflacija, koliko god običnom čovjeku izgledalo poželjno da roba i usluge pojeftinjuju, za nacionalnu ekonomiju kao i inflacijska.
