Svjedoci smo teške političke krize u Bosni i Hercegovini koja rezultira nemogućnošću da se formira vlast na državnoj razini, dok je u Federaciji BiH, pola godine nakon izbora, vlada počela tek funkcionirati. No, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, najjača stranka s hrvatskim predznakom u toj zemlji, apsolutno je nezadovoljna razvojem situacije.
Za Glas Amerike su o ovoj temi već govorili Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH te Zlatko Lagumdžija, prvi čovjek SDP-a BiH koji je najzaslužniji za formiranje vlade Federacije BiH. Naš današnji sugovornik je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, stranke koja je najveći politički oponent Lagumdžijinom viđenju vođenja politike u većem BiH entitetu.
On kaže da je njegova stranka u pripremama za Hrvatski narodni sabor, koji se treba održati 19. ovog mjeseca u Mostaru:
“Želja je da uspostavimo Sabor koji bi bio u trajnom zasjedanju, koji bi mogao donositi legitimne odluke o hrvatskom narodu kako bi se štitili interesi hrvatskog naroda u čitavoj BiH. Vjerujemo da će na Saboru biti donesene bitne odluke, mislim da ćemo ustanoviti međužupanijsko, odnosno, međuopćinska vijeća, kao koordinacijska tijela kako bi se sve ono što je nadležnost županija, odnosno općina, koordiniralo između Hrvata. Želim reći da sve to organiziramo uklopljeno u ustave i zakone BiH.”
Smatrate li da će oni koji ne misle kao vi odmah reći „pa, to miriše na treći entitet’. Kakav je vaš odgovor?
– Odgovor je vrlo jednostavan. Hrvatski narod, s obzirom da nema svoj prostor u kojem može institucionalno jasno iskazati svoja stajališta, kao što to ima srpski i bošnjački narod – srpski narod kroz vladu i parlament Republike Srpske, a bošnjački kroz vladu Federacije BiH, koja trenutno pod privremenim mjerama OHR-a i funkcionira kao većinski bošnjačka vlada. Mi jednostavno moramo na neki način koordinirati interese svih građana-Hrvata u BiH i to je pravi put. Ali, to ni na koji način ne treba vezati s nekim oblikom hrvatske samouprave ili trećeg entiteta. Mi do konačnih ustavnih rješenja želimo upravo doći na ovakav način.
Može li kroz Hrvatski narodni sabor doći do neke vrste paralelne vlasti?
– To nije paralelna vlast. Naravno, ako ustanovimo međužupanijsko, odnosno međuopćinska vijeća kao koordinacijska tijela i mnoge pododbore tog Sabora, mi samim time stvaramo ambijent da sutra naši zastupnici, na svakoj od ovih razina, imaju obvezu stajališta Hrvatskog narodnog sabora zastupati. I kroz zakonodavna i izvršna tijela vlasti. To se onda može protumačiti kao element paralelne vlasti. Mi od toga i ne bježimo. Mislimo da ova vlast apsolutno ne funkcionira već duže vrijeme i da joj treba pomoć“.
Priznaje li HDZ BiH sadašnju vladu Federacije BiH?
– Apsolutno ne! Mi je ne možemo priznati, mi smo donijeli na svojim tijelima vlasti odluku da takva vlada ne postoji, da ne poštujemo njene odluke. Mi smo vrlo jasno kazali da ne želimo vlast pod uvjetima koje nam je postavljao SDP, jer to je klasična majorizacija hrvatskog naroda na prostoru Federacije i pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet. Ali, s druge strane ne možemo ni prihvatiti da se ta vlast, da se ta vlast, uspostavi izvan ustava i zakona. Mi smo kazali – napravite to sukladno ustavu i zakonu i Bože moj, radite, ali mi ne želimo u takvoj vlasti participirati. No, kažem još jednom – ne možemo i ne smijemo prihvatiti da se izvan ustava i zakona napravi vlast.
Ako vlada Federacije BiH donese neku odluku hoće li županije s hrvatskom većinom sprovesti te odluke?
– To su stvari koje ćemo definirati sada nakon ovih koordinacija Hrvatskog narodnog sabora. Zato ga i sazivamo. Dakle, imat ćemo jedinstven stav od 19. travnja. To je sasvim sigurno“.
Izvor: Glas Amerike
