Odbor za ustavna pitanja Europskog parlamenta izglasovao je prijedlog prema kojem bi 12 zemalja članica, među kojima i Hrvatska, trebale izgubiti po jedno zastupničko mjesto u sljedećem sazivu EP-a od 2014. do 2019. godine. O prijedlogu će se u ožujku glasovati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Za prijedlog je glasovao 21 član Odbora za ustavna pitanja, a jedan je bio suzdržan. U odnosu na prvotni prijedlog parlamentarnih izvjestitelja Talijana Roberta Gualtierija i Poljaka Rafala Trzaskowskog došlo je do jedne promjene, umjesto Švedske jedno mjesto će izgubiti Austrija. Taj je prijedlog izglasan tijesnom većinom – 10 zastupnika je glasovalo za, a 9 protiv.
Zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju mora se prilagoditi sastav Europskog parlamenta, koji prema Lisabonskom ugovoru ne može imati više od 751 zastupnika.
Hrvatska će ovoga proljeća, prije predviđenog ulaska 1. srpnja ove godine, provesti izbore za 12 zastupnika koji će sjediti u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta do proljeća 2014.
Time će se broj zastupnika povećati za još 12, što ukupno daje 766 zastupnika. Taj broj se za sljedeći saziv mora srezati na 751 u skladu s Lisabonskim ugovorom koji je uveo gornji i donji plafon – najmanji broj zastupnika iz jedne članice ne može biti manji od šest, a najveći ne veći od 96, a ukupan broj zastupnika iznosi 750 plus predsjednik Parlamenta.
Osim tih okvira utvrđeno je i načelo “degresivne proporcionalnosti” koje znači – što je veći broj stanovnika u nekoj zemlji, jedan zastupnik predstavlja veći broj građana. Tako će jedan zastupnik iz najmnogoljudnije Njemačke predstavljati 852.539 stanovnika, a iz najmanje Malte samo 69.352 stanovnika. Prema ovom prijedlogu na jednog zastupnika iz Hrvatske dolazi 399.832 zastupnika.
Prema izglasovanom prijedlogu Odbora za ustavna pitanja sljedećih 12 zemalja izgubit će po jedno mjesto – Hrvatska, Rumunjska, Grčka, Belgija, Portugal, Češka, Mađarska, Austrija, Bugarska, Irska, Litva i Latvija.
