Potaknut aferom oko Hypo banke, u vezi skojom mediji najveću pažnju posvećuje njenom poslovanju u Hrvatskoj i Srbiji, tjednik “Slobodna Bosna” je istražio kako ta banka posluje u Bosni i Hercegovini.
Čitajući “Slobodnu Bosnu”, doznajemo da Hypo banka u BiH ima oko 400 tisuća klijenata te zauzima 18 posto tržišnog udjela. Na tržište je ušla prije deset godina, kupivši Auro banku iz Mostara, koja je godinama poslovala na granici solventnosti. Dvije godine kasnije kupljena je i propala Kristal banka iz Banje Luke, koju je Hypo grupa dobila za jedan euro. Kasnije je ta kupnja zaradila prijavu Komisije za reviziju privatizacije Republike Srpske upućenu Okružnom tužiteljstvu u Banjoj Luci, koje ju je ipak odbacilo. U Sarajevu se pak smjestila u ilegalno sagrađenu zgradu medijskog i građevinskog tajkuna Fahrudina Radončića, vlasnika “Dnevnog avaza”.
U prvih šest mjeseci 2010. Hypo banka je poslovala s minusom od oko pola milijarde eura, a kao jedan od razloga navode se loši krediti za područje jugoistočne Europe. Među onima koji su u BiH dobili kredit od ove banke su braća Ivanović-Lijanović, koji su preko tri svoje tvrtke podigli kredite u iznosu od 33,5 milijuna eura.
“Slobodna Bosna” tvrdi da se Lijanovići nisu pokazali kao uredne platiše. Moćna obitelj Selimović, vlasnici Sarajevske pivare i još mnogih drugih firmi, kao i dnevnog lista “Oslobođenje”, također je uzela oko 22 milijuna eura kredita od Hypo banke, no uredno izvršava svoje obaveze.
Zanimljivo je da je od bosanske ispostave Hypo banke kredit od 17,5 milijuna eura dobio i srpski tajkun Miroslav Mišković, vlasnik koncerna Delta, preko svojeg banjolučkog maloprodajnog lanca Tropic, ali i drugi trgovci, kao što je Pero Gudelj, vlasnik FIS-a iz Viteza, kojemu je Hypo banka odobrila kredit u iznosu od 12 milijuna eura.
Među dužnicima Hypo banke je Banjolučka pivara, koja je dobila kredit od 18,5 milijuna eura, a špekulira se i da bi banka mogla uskoro aktivirati hipoteku na nekretnine sarajevske televizije Hayat, s obzirom da njeni vlasnici, braća Švrakić, navodno nisu pretjerano uredni u vraćanju kredita od 4,8 milijuna eura. Vlasnici tvrtke OKI, Edhem i Ševkija Okerić, morali su pak prodati svoju poslovnu zgradu na Marijin dvoru u centru Sarajeva da bi konačno počeli vraćati 16,7 milijuna eura, koliko duguju Hypo banci.
Još jedan kuriozitet jest da su u Republici Srpskoj kredite u Hypo banci dizale i entitetske institucije. Fond zdravstvenog osiguranja RS-a dobio je kredit u iznosu od 7,7 milijuna eura, dok je banjolučko gradsko poduzeće Toplane posudilo 6,4 milijuna eura.
To ne treba čuditi, jer je sličan iznos kredita od Hypo banke dobio i sam grad Banja Luka. Zasad službe u Bosni i Hercegovini ne istražuju poslovanje Hypo banke, ali to zato čine austrijski istražitelji.
