U proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo je 40 posto građana Hrvatske, što ukazuje na nastavak trenda pada čitanosti u odnosu na protekle godine.
Podatak je to iz Istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj koje je u petak 21. travnja 2023. godine na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavila Tamara Kraus iz agencije Kvaka – Ured za kreativnu analizu.
Među osobama koje čitaju, najviše je onih koji pročitaju dvije knjige godišnje. Kao i prethodnih godina, najviše čitaju žene (47 posto), visokoobrazovane osobe (71 posto), osobe s prihodima iznad 13 tisuća kuna (45 posto) i osobe koje žive u Istri i Primorju (58 posto).
I dalje se najčešće se čita beletristika (57 posto), zatim publicistika (31 posto) i stručne knjige (32 posto), a najmanje knjige o umjetnosti (9 posto) i stripovi (5 posto).
Najveći postotak čitača knjige posuđuje u knjižnicama (47 posto). Pročitanu knjigu kupuje 40 posto građana, 31 posto građana ju posuđuje od prijatelja, a 26 posto građana pročitanu je knjigu dobilo na poklon.
Pročitanu knjigu češće od prosjeka kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (54 posto), dok je na poklon najčešće dobivaju oni stariji, koji imaju 65 i više godina (36 posto).
U posljednjih tri mjeseca svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu, pa tako kupovina knjiga stagnira u posljednje četiri godine. Češće od prosjeka kupuju visokoobrazovane osobe (40 posto), osobe u dobi od 26 i 45 godina (28 posto) te osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (24 posto). Najviše su se kupovali beletristika, stručne knjige te dječja izdanja i publicistika. U odnosu na protekle godine uočava se blagi pad kupovine beletristike i rast kupovine priručnika, koji uključuju knjige o samopomoći, turističke vodiče, kuharice, knjige o odgoju i roditeljstvu i sl.
Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama (54 posto). Kupovina na internetu jednaka je prošlogodišnjoj (19 posto), a zanimljivija je mlađoj populaciji: najmanje se knjige kupuju na kioscima, čemu su sklonije starije osobe.
Pomanjkanje interesa i dalje je glavni razlog ne kupovanja knjiga (56 posto). Interes za knjigom najčešće nemaju muškarci (67 posto), mladi u dobi između 16 i 25 godina (68 posto) te osobe s najnižim obrazovanjem (završena osnovna škola – 62 posto). Druga dva najčešća razloga ne kupovanja knjiga su posudba u knjižnici i financije.
Sadržaje na internetu čita 63 posto građana, najviše osobe u dobi od 26 i 55 godina te visokoobrazovane osobe i osobe s primanjima kućanstva između 9 i 13 tisuća kuna mjesečno Najčešće se čitaju dnevne novine (51 posto), a slijede portali i blogovi s autorskim i kritičnim sadržajem (23 posto).
Svega sedam posto građana čita e-knjige i to najčešće građani u dobi od 16 do 35 godina, a e-knjigu kupuje jedan posto populacije Republike Hrvatske.
Zanimljivo je da i dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i u ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga, a različite manifestacije posvećene knjizi poticaj su za čitanje knjiga za 20 posto građana, dok njih 13 posto rado posjećuje festivale i sajmove knjiga. Promocije knjiga zanimljive su pak za 18 posto građana.
Zanimljivi su i podaci koji se odnose na posudbu u knjižnicama. Naime čak 77 posto članova knjižnica smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem, a 75 posto njih smatra i da one uglavnom imaju i sve naslove koji ih zanimaju.
Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj priređeno je u povodu održavanja ovogodišnje Noći knjige na uzorku od tisuću ispitanika i u razdoblju od 1. ožujka do 15. ožujka ove godine.
Noć knjige 2023. održava se u 257 gradova i mjesta širom Hrvatske, a u programu sudjeluje 157 narodnih knjižnica, gotovo 100 knjižara, antikvarijata i nakladnika, 342 različite ustanove – od škola, vrtića, muzeja i fakulteta do domova za umirovljenike i bolnica. Knjiga i čitanje slavit će se i u kafićima, mjesnim odborima, parkovima, na nasipima, plažama, pa i u tramvajima, vlakovima, brodovima te u zagrebačkoj zračnoj luci.
Svi programi dostupni su na mrežnoj stranici manifestacije https://nocknjige.hr/.
Noć knjige održava u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, portala za knjigu i kulturu Moderna vremena, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA, udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatske udruge školskih knjižničara.
Partner Noći knjige 2023. je TOZ Penkala, a medijski pokrovitelji HRT, 24 sata, Express i VIDA tv.
Noć knjige 2023. financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA, Hrvatska gospodarska komora i Turistička zajednica grada Zagreba.
