Stoljetna katolička župna crkva Presvetoga Trojstva, spomenik kulture, nedavno je bila meta obijesnog kamenovanja. Župnik blagajsko-bunske župe don Bernard Marijanović, tijekom posjeta crkvi u Blagaju 17. siječnja, pronašao je u crkvi, uz razbacane komade stakla, više od stotinu kamenja i cigle kojima su razbijani prozori, a sličan je prizor bio i izvana, sa sjeverne strane crkve.
O tom divljačkom činu, ionako narušene crkve, župnik Marijanović obavijestio je policiju na Buni koja je ubrzo nakon toga došla na uviđaj. Izvijestio je i Biskupski ordinarijat u Mostaru.
U utorak, 18. siječnja, kamenovanu crkvu posjetio je mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, u pratnji pastoralnog vikara don Ivana Štironje i župnika don Bernarda koji je upoznao biskupa Perića da je pred sam Božić crkva pometena i okoliš očišćen te da se sa sigurnošću može tvrditi kako je pronađeno kamenje i komadi cigle, zajedno sa staklom, djelo nedavnoga barbarizma.
Dodao je da je 16. siječnja, prema nekim nepotvrđenim informacijama, kod crkve viđeno nekoliko dječaka i djevojčica što ukazuje na mogućnost da su to učinili maloljetnici što ne umanjuje težinu čina nego se pokazuje u kakvom ozračju nesnošljivosti djeca rastu i kako se odgajaju u odnosu na pripadnike drugih vjera i nacija.
Nazočnost organizirane kršćanske zajednice u Blagaju seže u daleku prošlost, u peto ili šesto stoljeće, što su potvrdila i novija istraživanja. Blagajska ploča iz XII. stoljeća, koja se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, svjedoči o postojanju crkve sv. Kuzme i Damjana koju je dao sagraditi humski knez Miroslav a posvetio ju je dubrovački nadbiskup Bernardin 1194. godine.
U novije vrijeme župu je u Blagaju ustanovio mostarsko-duvanjski biskup Paškal Buconjić 1891. godine na posjedu, koji je zajedno s građevinskim objektom kupljen od obitelji Velagić. Crkva Presvetoga Trojstva sagrađena je 1908. u vrijeme župnika fra Ivana Božića. Zvonik je završen 1933., a novi je oltar u crkvi podignut 1956. godine.
S promjenama civilnih vlasti, osobito s trima ratovima, stizale su razne nedaće koje su kršćanski puk u mjestu kosile i na razne strane odnosile.
Posljednji je rat ipak za katolike bio osobito presudan, jer u Blagaju nitko od njih nije mogao ostati. Tako je do dana današnjega. Tako se i župno središte moralo pomaknuti na Bunu, gdje je podignut Pastoralni centar “blaženi Alojzije Stepinac”, sagrađena nova crkva i uspostavljena župa s naslovom: Župa Presvetoga Trojstva – Blagaj-Buna.
Biskupski ordinarijat u Mostaru pokrenuo je, po pravilima Zavoda za zaštitu kulturnoga, historijskoga i prirodnoga nasljeđa BiH, obnovu ruševne blagajske crkve koja nije samo stogodišnji spomenik vjere katoličkoga življa nego od 28. svibnja 2008. i spomenik kulture.
U Ordinarijatu su začuđeni da se ovakvo kamenovanje događa u vrijeme obnove crkve te se pitaju, hoće li ovo bezumno djelo biti još jači znak prijetnje i straha koji ionako vlada među ljudima i koči ih da se normalno vrate na svoja stoljetna ognjišta? [kta/kium]
