Europu je zahvatila teška kriza, a mnogi Europljani zbog nje izravno trpe, zabrinuti za svoju budućnost. U takvoj situaciji naše crkve shvaćaju i pozorne su na njihove patnje i zabrinutosti. Stoga žele svojim vjernicima i svim Europljanima uputiti poruku pouzdanja i nade. Moramo ustrajati u pouzdanju u Božju providnost i u svoje mogućnosti da ispravimo grješke prošlosti, te moramo zacrtati put za pravedniju i miroljubiviju budućnost – stoji u zaključnoj poruci s III. katoličko-pravoslavnoga foruma koji je u Lisabonu održan od 5. do 8. lipnja o temi “Gospodarska kriza i siromaštvo, Izazovi za današnju Europu”.
Čovjek nalazi svoje ispunjenje u Bogu, svojem Stvoritelju i Spasitelju – stoji nadalje u priopćenju – ali mnogi su se Europljani pod utjecajem procesa sekularizacije udaljili od Boga, tražeći smisao života jedino u zemaljskom obzoru. Crkve stoga opominju da kriza u koju smo zapali nije samo gospodarska, nego je moralna i kulturološka, još više antropološka i duhovna. Društvena organizacija mora služiti čovjeku, a ne čovjek društvenom ustroju – istaknuto je u priopćenju.
Ako Europljani želi izići iz krize – stoji u poruci – moraju shvatiti da je nužno mijenjati način života. Kriza može biti prigoda za spasonosno osvješćenje. Europljani imaju osmisliti gospodarsku aktivnost cjelovitim a ne osakaćenim viđenjem ljudske osobe i njezina dostojanstva, stavljajući osobu na pravo mjesto, podlažući gospodarstvo ciljevima cjelovitog i solidarnog razvoja, otvarajući kulturu traženju istine, stvarajući prostor za civilno društvo i dovitljivost građana koji se zauzimaju za opće dobro svojih suvremenika stvarajući uvjete za novi odnos s novcem, proizvodnjom i potrošnjom – istaknuto je u poruci.
Mora se u ovoj mijeni jamčiti prioritet rada, stoga valja povlašćivati aktivnosti koje otvaraju nova radna mjesta. Svatko mora dostojno živjeti, ostvariti se zahvaljujući radu i biti solidaran s drugima. Mora se iskorijeniti svaki oblik korupcije i izrabljivanja. Tržište stoga ne smije biti bezimena i slijepa sila – stoji u priopćenju.
Sudionici na forumu potaknuli su dakle vlade i odgovorne u europskim ustanovama da traže pravi i pravičan put za izlazak iz gospodarske i novčarske krize, vodeći računa o zemljama koje je kriza najviše pogodila, a upozorili su ih da se iz krize može izići jedino promjenom načina življenja europskih građana. Ako građanin shvati životnu potrebu promjene glede potrošačkog mentaliteta, onda će vrlo rado oživjeti i svoje kršćanske korijene i gajiti svoju duhovnu dimenziju, koja jedina može zadovoljiti njegovo traženje sreće i smisla – stoji u zaključku poruke. [kta/rv]
