Komarica Josipoviću predočio popis od 530 obitelji koje bi se željele vratiti u RS

Na poziv predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, u pratnji generalnog tajnika Biskupske konferencije mons. Ive Tomaševića, pohodio ga je u njegovoj rezidenciji .

Biskup Komarica je zahvalio predsjedniku Josipoviću za njegovo zanimanje za situaciju hrvatske populacije u Bosni i Hercegovini koja pripada i Katoličkoj Crkvi u toj zemlji. Predsjednik Josipović je predsjedniku Biskupske konferencije BiH biskupu Komarici dao do znanja da će Republika Hrvatska i ubuduće još učinkovitije sudjelovati u pozitivnom rješavanju mnogih još uvijek neriješenih pitanja u svezi s pripadnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Biskup Komarica je predsjedniku Josipoviću uručio Promemoriju u kojoj je naveo niz problema i neriješenih pitanja. “Neki od njih traže urgentno rješavanje”, naglasio je biskup Komarica s čime se složio i predsjednik Josipović. Bilo je posebno govora o potrebi podržavanja održivog povratka Hrvata napose u etnitet Republike Srpske.

Na upit predsjednika Josipovića biskupu Komarici, je li mu poznato, ima li odista ljudi koji se žele vratiti u svoja rodna mjesta, biskup Komarica mu je pokazao popunjene formulare za povratak 530 obitelji u sela banjolučke, kotorvaroške i prijedorske općine. Dodao je da su mu te formulare budući povratnici dostavili u posljednjih mjesec i pol dana.

Komarica je pojasnio da ima daleko veći broj onih koji se žele vratiti na područje ne samo banjolučke regije nego i cijele Bosanske Posavine ali i u Srednju Bosnu. Izrazio je očekivanja mnogih da će novouspostavljeni Središnji državni ured za Hrvate izvan RH pomoći, između ostalog, održivom povratku mnogih prognanih i izbjeglih Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Odgovoreno mu je da će spomenuti Ured surađivati sa svim relevantnim institucijama i pojedincima iz Bosne i Hercegovine kojima je stalo da se povratom i hrvatske populacije stanje u toj zemlji normalizira i popravi.

Sugovornici su se složili da je potrebno i u javnosti iznositi sve one konstruktivne i uspjele akcije odnosno iskorake u učinkovitom liječenju ratnih rana i u izgradnji sretnije i mirnije budućnosti i Bosne i Hercegovine što svakako ima i veliko značenje za susjedne države pa tako i za Republiku Hrvatsku.

Biskupa Komaricu primio je i predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem kojem je u dužem razgovoru Komarica prikazao trenutno stanje Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini podsjetivši da su katolici najvećim dijelom Hrvati te da je položaj hrvatskog naroda itekako povezan s onim što Crkva odnosno katolici na tim prostorima žive. Poseban naglasak stavio je na dramatičnu i zabrinjavajuću činjenicu nepovratka katolika u entitetu Republike Srpske u kojem, od predratnih oko 220 000, danas živi tek oko 11.500 katolika, najvećim dijelom Hrvata.

Predsjednik Šprem je izrazio zadovoljstvo zbog susreta s biskupom Komaricom kao predsjednikom Biskupske konferencije BiH dodajući da je sa zanimanjem pratio što je sve Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini učinila u očuvanju hrvatskog naroda i liječenja ratnih rana.

Biskup Komarica je zahvalio predsjedniku Špremu što je izričito dao do znanja da je “Hrvatski sabor, kao najviše tijelo svih hrvatskih državljana kako onih u domovini tako i onih koji žive izvan njenih granica, bio i bit će mjesto objedinjavanja svih Hrvata”. Izrazio je i zahvalnost što predsjednik Šprem svojom “osobnom dužnošću i obvezom smatra da dijelu hrvatskog naroda u drugim državama bude zajamčena skrb i zaštita Republike Hrvatske u skladu sa Ustavom i zakonima”.

Biskup Komarica je i Šoremu pokazao popunjene liste za povratak više od 530 katoličkih obitelji s područja banjolučke, kotorvaroške i prijedorske općin te mu uručio pisanu Promemoriju, a predsjednik Šprem je obećao da će razmotriti sugestije koje mu je biskup Komarica dostavio.

Komarica je također izrazio nadu da će i novoosnovani Središnji državni ured za Hrvate izvan RH odigrati značajnu ulogu posebno kada je riječ o Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Biskup Komarica je zamolio predsjednika Šprema da potakne službene državne medije u Republici Hrvatskoj da posvete više pozornosti aktualnoj situaciji katoličke populacije u Bosni i Hercegovini što je predsjednik Šprem i obećao. [kta]