Lagumdžija i Tihić kreću u formiranje vlasti bez vodećih hrvatskih stranaka

Kriza vlasti u Bosni i Hercegovini mogla bi postati dramatična, ako je suditi prema izjavama nekih od ključnih aktera na političkoj sceni BiH. Novi zaplet dogodio se nakon što su SDP BiH i SDA najavili održavanje sjednice Doma naroda Federacije BiH bez zastupnika iz većinski hrvatskih županija.

Održavanje sjednice u tako “krnjem” sastavu trebalo bi voditi izboru predsjednika i dopredsjednika Federacije nove vlade tog entiteta bez dvije najjače hrvatske stranke – HDZ-a BiH Dragana Čovića i HDZ-a 1990 Bože Ljubića. Situaciju dodatno komplicira i nejasna pravna situacija o tome može li Dom naroda Federacije BiH donositi odluke u nepotpunom sastavu.

Danas su u Sarajevu, na odvojenim sastancima, razgovarali predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović te predsjednik SDA Sulejman Tihić i predsjednk HDZ-a 1990 Božo Ljubić, ali, čini se, nisu postigli nikakav napredak.

Čović je nakon susreta mogao reći tek da će BiH dospjeti u opasnu krizu ne postigne li se dogovor o uspostavi vlasti. “Sutra SDP BiH ima svoje predsjedništvo kada će iznijeti svoje konačno stajalište o uspostavi vlasti. To djelomično nudi optimizam, no ako ne bude ništa od dogovora, onda smo sigurno u ozbiljnoj krizi”, rekao je Čović u izjavi za medije u Mostaru.

Kako je priopćio HDZ 1990., Ljubić je izvijestio Tihića o razlozima neprihvaćanja ponuđenog modela prema kojemu bi SDP i HSP BiH sudjelovali u raspodjeli hrvatskih pozicija u izvršnoj vlasti. Sugovornici su se složili da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se postigao sporazum i formirala vlast u Federaciji BiH i državi Bosni i Hercegovini, naveli su iz HDZ-a 1990.

Održavanje sjednice Doma naroda u nepotpunom sastavu bila bi lakrdija, tvrde u HDZ-u BiH, navodeći da bosanskohercegovački izborni zakon nedvosmisleno kaže da se konstituiranju Doma naroda Parlamenta FBiH može pristupiti tek nakon izbora izaslanika iz svih deset županija.

“Pozivamo Središnje izborno povjerenstvo i OHR da ne podlegnu pritiscima onih koji prijete protuustavnim, izvaninstitucionalnim i protuzakonitim djelovanjem i da ne dopuste rušenje demokratskog sustava i ovu već dovoljno napaćenu zemlju uvuku u dosad najveću političku krizu s nesagledivim posljedicama”, stoji u priopćenju HDZ-a.

I u SDP-u BiH tvrde da kriza može eskalirati, ali argumenti te stranke posve su suprotni. “Ako do kraja ožujka ne bude formirana vlast u Federaciji BiH i na državnoj razini, ulice Tripolija bit će Disneyland u odnosu na ono što bi se moglo dogoditi ovdje”, kazao je u izjavi za medije predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, navodeći da njegova stranka neće dopustiti da se to dogodi te da će Federacija BiH imati parlament, vladu, proračun, predsjednike i dopredsjednike. “Oni koji to žele blokirati i uvesti kaos, neka im je Bog na pomoći”, kazao je Lagumdžija.

Salmir Kaplan, glasnogovornik SDA, stranke koja je u koaliciji sa SDP-om, kazao je da će te dvije stranke krenuti u formiranje Doma naroda, čak i ako idućih dana ne budu izabrani izaslanici iz preostale četiri županije.

“Naše je stajalište da činimo sve da bi se vlast uspostavila što prije ali ta vlast mora odražavati legitimnu političku volju svih triju naroda. Ne želimo ni na kakav način utjecati na to da BiH uđe u bilo kakve nove krize jer je dovoljno i to što smo pet mjeseci bez vlasti”, rekao je čelnik HDZ-a BiH nakon što se u Sarajevu susreo s Lagumdžijom.

Krajnji rok za formiranje vlade u Federacije BiH i usvajanje federalnog proračuna za 2011. godinu je kraj ožujka, u suprotnom slijedi raspuštanje federalnog parlamenta i raspisivanje novih izbora. Opći izbori u BiH održani su 3. listopada, a za pet mjeseci stranke se nisu uspjele dogovoriti o formiranju parlamentarne većine koja bi poduprla vlade na državnoj i razini Federacije BiH.