Premoćnom većinom glasova Latvijci su jučer na referendumu odbacili prijedlog da ruski postane drugi službeni jezik u njihovoj zemlji. Nakon prebrojanih gotovo 80 posto glasova pokazalo se da je protiv uvođenja ruskog kao drugog službenog jezika glasovalo 76 posto birača, dok je 24 bilo za.
Referendum je inicirao proruski lobi u Latviji koji tvrdi da rusofona manjina, čini približno trećinu od dva milijuna stanovnika Latvije, ne uživa ista prava kao i Latvijci otkad se zemlja 1991. osamostalila od Sovjetskog Saveza. Mnogi Latvijci referendum smatraju novim pokušajem Kremlja da zemlju vrati u rusku sferu utjecaja.
Brojni govornici ruskog u Latviji nemaju pravo glasa – mnogi od njih zbog toga što nisu položili ispit iz znanja latvijskog jezika što je bio uvjet za dobivanje latvijskog državljanstva.
Latvijski premijer Valdis Dombrovskis kazao je uoči glasovanja da je latvijski jezik “jedan od temelja države”. Latvijci također podsjećaju da su Sovjeti poslali tisuće njihovih sugrađana u logore u Sibiru dok su Rusi naseljavani u Latviji. Isto tako ističu da je ruski bio nametnut u javnom životu dok je zemljom vladala Moskva.
O važnosti jezičnog pitanja u Latviji najbolje govori činjenica da je na referendum izašlo 1,09 milijuna ljudi, što je veći odziv birača nego na referendumu o ulasku Latvije u Europsku uniju, održanom 2003.
