Hrvatski predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je danas u Mostaru na svečanom obilježavanju 30. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane.
Tom prigodom predsjednik Milanović posmrtno je odlikovao generala HVO-a Ivu Lozančića, zapovjednika 111. brigade HVO Žepče, kao i zborna područja Hrvatskog vijeća obrane Mostar, Tomislavgrad, Vitez i Orašje.
Na svečanoj akademiji održanoj povodom obilježavanja 30. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane predsjednik Milanović je kazao kako će paziti na svaku svoju riječ „jer znam da će se svaka moja riječ i svaka moja gesta mjeriti kao prijateljska ili neprijateljska”.
“Ovdje dolazim među svoj narod, među Hrvatice i Hrvate kao prijatelj i uvijek prijatelj, kao brat“, rekao je i nastavio: „Želim poručiti našim partnerima, svima koji me slušaju i svima onima kojima je stalo da razina organizacije ovog skupa – kultura, stil, pristojnost, decentnost – pokazuje da je sve to Europa! Pokazuje to svima koji su skeptici prema Bosni, prema Hercegovini, prema ulozi HVO-a u ratu koja je bila sudbinska, značajna i pobjednička, naravno uz sve one male greške u kojima se uvijek može govoriti, ali koje ne smiju biti osnova za nabijanje kompleksa krivnje i vječne pokore. A svima onima koji u Hrvatskoj gaje skepsu ili predrasude mogu samo reći – dođi da vidiš i dođi da se diviš“.
Kazao je nadalje kako je on izabran da bude predsjednik i predstavnik svih Hrvata, hrvatskih građana, hrvatskih manjina, Hrvata u inozemstvu i Hrvata u Bosni i Hercegovini. „Toga se ne stidim, to je moja dužnost, to je moja prisega, to je tok moje svijesti i savjesti. Prema nikome u Bosni i Hercegovini predrasude nemam. Ni prema Srbima, koji su bili neprijatelji i agresori u prošlom ratu, niti prema Bošnjacima, koji su realnost, susjedi. Sve su to realnosti, kao i hrvatstvo koje je u Bosni i Hercegovini neiskorjenjivo i bez kojeg Bosne i Hercegovine nema“, istaknuo je predsjednik Milanović dodavši da Bosne i Hercegovine nema niti bez Srba i Bošnjaka.
“To je to trojstvo, jedinstvo, koje čini Bosnu i Hercegovinu. Da bi to funkcioniralo potrebno je ispuniti neke uvjete, držati se nekih obećanja, potpisanog i izrečenog i to je bit priče. Hrvatska je jedan od jamaca Daytona. Dayton je način da se završi rat i Bosna i Hercegovina opstane. Hrvati kao najmalobrojniji narod u Bosni i Hercegovini ne želi biti manjina. Ne želi imati status manjine“, istaknuo je predsjednik Milanović dodavši kako manjine u Hrvatskoj uživaju status kakav možda nemaju niti u jednoj državi Europske unije. „Što se to dogodilo u Bosni i Hercegovini u posljednjih šesnaest godina, da je netko primijetio i naslutio da bi na račun Hrvata – kojih ima najmanje, ali nisu manjina – mogao ostvariti sitne interese, a ugroziti bitne interese svoje države, svojeg naroda”, zapitao se predsjednik Milanović u obraćanju sudionicima svečanosti.
Podsjetio je u govoru i na svoj stav da Bosni i Hercegovini treba dati statusa kandidata za EU. “Nakon ovog groznog i za osudu ruskog napada na Ukrajinu, na inicijativu predsjednika država srednje i istočne Europe, da se Ukrajini trenutno da status kandidata za pregovore o članstvu u Europsku uniju, ja sam odgovorio – ja to ne mogu učiniti ako se taj isti status ne da Bosni i Hercegovini. Ali to se ne prepoznaje kao prijateljski čin”, rekao je i naglasio kako “mi želimo Bosnu i Hercegovinu čitavu, cijelu i urednu u Europskoj uniji”.
“Tek kada uđe u Europsku uniju, što se mene tiče, ona može postati ideal kozmopolitskih moralista i filozofa – građanska država. Tek tada, a do tada ona je Bosna i Hercegovina uređena Daytonom, nastala na krvi hrvatskih vojnika, Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH“, rekao je hrvatski Predsjednik.
Za ulazak Hrvatske u Europsku uniju kazao je da je po njemu jedna od najvećih stvari koje je Hrvatska ostvarila u svom integracijskom interesnom hodu prema boljoj budućnosti jer to je hrvatski interes. „Europska unija je sredstvo, institucionalni je cilj i sredstvo kroz koji mi postižemo korist za sebe. To je poslovni odnos. Nažalost, EU se pokazala kao nikakav administrator u Bosni i Hercegovini, to se pretvara u kolonijalnu upravu. Taj posao ne valja jer ga vode birokrati koji ne znaju i ne razumiju, koji naprosto troše naše vrijeme“, ocijenio je predsjednik Milanović dodavši da je to jako dugo razdoblje i da „nema niti jednog opravdanja da nakon dvadeset sedam godina da Bosna i Hercegovina nema jasnu definiciju“.
„Da, provocirat ću i tražiti da se Bosni i Hercegovini da status kandidata. Jer, ako to može imati Srbija, ako Srbija može pregovarati o članstvu u Europskoj uniji već godinama, i nemam ništa protiv toga, kako mogu prešutjeti i zanijekati Bosnu i Hercegovinu”, rekao je predsjednik Milanović zaključivši kako Bosna i Hercegovina, jednako kao i Europska unija, može opstati i napredovati samo ako budemo poštivali različitosti.
U prigodi 30. obljetnice osnutka Hrvatskog vijeća obrane Predsjednik Republike Hrvatske posmrtno je odlikovao Redom kneza Domagoja s ogrlicom za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu Ivu Lozančića te Redom bana Jelačića za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama Hrvatskog vijeća obrane te za sveukupne zasluge u njihovom ustroju zborna područja Mostar, Tomislavgrad, Vitez i Orašje.
Osim predsjednika Milanovića na svečanosti nazočnima su se obratili voditelj Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat, Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine general Vlado Džoić, potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja te izaslanik Predsjednika Vlade RH Tomo Medved i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović.
Uoči svečane akademije u Hrvatskom domu „Herceg Stjepan Kosača“ u Mostaru, predsjednik Milanović položio je vijenac i zapalio svijeću ispred Središnjeg spomenika Hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Uz predsjednika Milanovića bili su predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić, pročelnik Kabineta Predsjednika Republike Bartol Šimunić, savjetnik Predsjednika Republike za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić i posebni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković.
