Špekulacije o prelijevanju glasova u Federaciji BiH i kritike hrvatskih stranaka na račun Željka Komšića dobivaju pandan u RS-u, gdje bi Emil Vlajki, koji se kao Hrvat izjašnjava tek posljednjih godinu dana, mogao postati potpredsjednik, javlja Deutsche Welle.
Prema dosada obrađenim podacima, kandidat Narodne demokratske stranke za potpredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda Emil Vlajki ima najviše glasova. Analitičari upozoravaju da se upravo ovdje vide nedostaci Izbornog zakona te da Hrvati neće imati svog “pravog” predstavnika ni u RS, jer se Vlajki, kako tvrde, do prije godinu dana nije izjašnjavao kao Hrvat.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) od gotovo 95 posto prebrojanih glasova, kandidat Narodne demokratske stranke, profesor Emil Vlajki osvojio je jedan posto od svih prebrojanih glasova, odnosno pola postotka više od protukandidata iz HDZ-a BiH Ive Kamenjaševića.
Vlajki je ugledni sveučilišni profesor koji je izjavljivao da je po uvjerenju Jugoslaven, po majci Židov, a po ocu Hrvat. Mnogi smatraju da nije sporno što se Vlajki predstavlja kao Hrvat, ali je kažu sporno što je Vlajki podržavao Slobodana Miloševića jedno vrijeme.
Analitičar Slavo Kukić kaže da je ironija što se iz reda jednog naroda biraju ljudi koji su u ideološkom smislu bili najradikalniji protivnici tog istog naroda. “Da vi imate zamjenika predsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda u osobi koja je bila ideolog velikosrpske politike, prvi suradnik Slobodana Miloševića. To je naprosto parodija na temu o kojoj je riječ”, navodi Kukić.
Izborni zakon BiH tako je u pravom smislu postao problem ove zemlje. Sociolog i profesor u Banjaluci Ivan Šijaković kaže da su Hrvati na ovim izborima oštećeni i za Predsjedništvo BiH i za potpredsjednika RS.
“Stvar je u tome da se kroz stranke ipak mogu nametnuti ljudi; ili stranke da proguraju svoje ljude. Najkarakterističnije za Vlajkija je da je spojio nekoliko stvari. On je čovjek židovskog porijekla i tako se nekada, prije 30 godina i deklarirao”, kaže Šijaković.
Ono što je nesporno je da je izbor kandidata u BiH, bez obzira o kojoj se funkciji radi izvršen u skladu sa postojećim izbornim zakonom.
Drugo je pitanje legitimiteta jer je, kako kaže analitičar Ibrahim Prohić, evidentno da neke političke partije koriste upravo slabost Izbornog zakona kada im to politički odgovara, dok u suprotnom slučaju govore o nelegitimnom izbornom procesu: “Da ilustriram to. Dragan Čović prigovara da Željko Komšić nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda, a sa (Miloradom, op.a) Dodikom je sklopio neku vrstu političkog dogovora ili sporazuma da srpski građani BiH glasaju za njegovog kandidata Borjanu Krišto.”
Emil Vlajki, koji do konačnih rezultata izbora nije htio govoriti za Deutsche Welle, ni o rezultatima, niti o eventualnim rupama u Izbornom zakonu, najvjerojatnije će biti novi potpredsjednik RS-a iz reda hrvatskog naroda, jer se pretpostavlja da glasovi iz inozemstva ne bi trebali značajnije utjecati na izborni rezultat.
Međutim funkcija potpredsjednika RS-a gotovo da je samo deklarativna, jer su sve nadležnosti u rukama predsjednika ovog entiteta, tako da bez obzira o kojem se kandidatu radi i iz kojeg naroda on dolazio, njegov utjecaj na izvršnu vlast u RS-u gotovo da je zanemariv.
Izvor: Deutsche Welle
