Ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo, kojeg bugojanski Hrvati smatraju glavnim kreatorom politike progona 15 tisuća Hrvata iz Bugojna te brojnih zločina počinjenih u proteklom ratu nad pripadnicima ovog naroda, formalno je “čist kao suza”, piše “Večernji list”, objašnjavajući da je to sažetak je to odgovora koji je ovih dana Ministarstvo prosvjete Srednjobosanske županije uputilo Koordinaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna.
Koordinacija je tražila da se ispita kako je Mlaćo, s krajnje sumnjivom ratnom prošlošću, mogao dobiti posao nastavnika u Gimnaziji u Bugojnu. Mlaćo je, naime, uz prijavu na natječaj za upražnjeno mjesto nastavnika matematike, uz ostalo, priložio i uvjerenje o nekažnjavanju, kao i uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak.
Uvjerenje o nekažnjavanju izdala mu je Policijska postaja Bugojno, a potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, Mlaćo je pribavio u Županijskom sudu u Novom Travniku, piše “Večernji list”.
“Pravne osnove da se u svjetlu postojećih propisa Dževadu Mlaći ospori pravo zasnivanja radnog odnosa u školi – nema”, stoji u odgovoru ministarstva koji potpisuje ministrica Greta Kuna.
Premda je formalno-pravno Mlaćo “čist”, njegove žrtve i njihove obitelji neće prestati tražiti pokretanje njegove odgovornosti za progon i zločine nad Hrvatima koji su, uvjereni su, počinjeni upravo po Mlaćinu nalogu, potvrdili su nam u Koordinaciji bugojanskih udruga.
Osim za progon stanovništva, Mlaću krive i za otvaranje na desetke logora kroz koje je prošlo više od dvije tisuće hrvatskih zatočenika, za ubojstva i torture nad zatočenicima te nasilno odvođenje 23 hrvatska zatočenika, od kojih se njih 20 još uvijek vode kao nestali.
