NA DANAŠNJI DAN: Preminuo Ruđer Bošković, jedan od posljednjih univerzalnih umova renesansnog tipa

13. veljače

U Milanu je na današnji dan, 13. veljače 1787. godine, umro Josip Ruđer Bošković, hrvatski filozof, matematičar, fizičar, astronom, diplomat i pjesnik.

Rođen je u Dubrovniku 18. svibnja 1711. gdje je započeo školovanje Collegium Ragusinum, a nastavio u isusovačkom zavodu Collegium Romanum u Rimu.

Studirao retoriku (1727–29), filozofiju (1729–32) i teologiju (1738–41). Kao student teologije počeo je (1740) predavati matematiku u Collegium Romanum.

Za svećenika se zaredio 1744. i preuzeo katedru matematike do 1760.

Već od petnaeste godine piše znanstvene rasprave iz matematike, fizike i astronomije, pa je vrlo rano stekao ugled osobito nadarena znanstvenika. Prvu zapaženu raspravu O sunčevim pjegama objavio je kao dvadesetpetogodišnjak i u njoj je iznio dvije nove vlastite metode za određivanje elemenata vrtnje Sunca oko osi. Slijedilo je više vrijednih i cijenjenih znanstvenih djela, a vrhunac je bila Teorija prirodne filozofije, koju je završio i tiskao u Beču 1758.

To se djela smatra kapitalnim i, za današnja shvaćanja mnogih problema i tema filozofije i prirodnih znanosti, izuzetno važnim djelom.

Velik je njegov doprinos povijesti svjetske znanosti. Mnogi najveći svjetski umovi smatraju ga jednim od posljednjih univerzalnih umova renesansnog tipa kojemu nijedno područje znanja nije bilo strano.

——–

Podsjećamo na još neke događaji koji su se odigrali na današnji dan:

1633.
– Na današnji je dan Galileo Galilei, jedna od najbitnijih osoba u “znanstvenoj revoluciji”, otac moderne astronomije, došao u Rim kako bi mu se sudilo zbog ideje o heliocentrizmu koju je Crkva smatrala ‘rubom hereze’. Galileo je na suđenju prisiljen da se odrekne svoje teorije, a posljednje godine života proveo je u kućnom pritvoru po nalogu rimske inkvizicije.

1668.
– Sporazumom potpisanim u Lisabonu Španjolska je priznala nezavisnost Portugala.

1883.
– Umro Richard Wagner, njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stoljeća.

1884.
– Braća Auguste i Louise Lumière patentirali su “kinematograf” spravu koja je istovremeno bila kamera i projektor.

1894.
– U Zagrebu je umro hrvatski povjesničar i političar Franjo Rački. Od 1855. djelovao je kao profesor teologije u senjskom sjemeništu, a zatim na nagovor Strossmayera i Kukuljevića odlazi u Rim kako bi se u talijanskim arhivima mogao baviti proučavanjem povijesti. U Zagreb se vraća 1860. i zajedno sa Strossmayerom osniva Narodnu stranku i postaje glavni suradnik stranačkog glasila “Pozor”. Biran je za člana Hrvatskog sabora od 1861. do 1872. Od 1866. Rački je predsjednik Jugoslavenske, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tu časnu dužnost obnašao je punih 20 godina.

1911.
– Osnovan HNK Hajduk Split.

1945.
– Saveznici su započeli s bombardiranjem Dresdena (grad na istoku Njemačke) u kojem je poginulo 35.000 ljudi, a glavni uzrok njihove smrti bila je masivna vatrena oluja.
– Crvena armija ušla u Budimpeštu nakon 50 dana opsade tijekom koje je poginulo 50.000 njemačkih vojnika.

1947.
– U Pljevljima rođen Bogdan Tanjević, košarkaš i trener.

1975.
– Ciparski Turci su u sjevernom dijelu otoka, koji je sedam mjeseci ranije okupirala Turska, proglasili “Tursku federalnu državu cipar” i formirali ustavotvornu skupštinu. Za prvog predsjednika skupštine izabran je Rauf Denktas.

1995.
– Međunarodni sud za ratne zločine učinjene na području bivše Jugoslavije objavio da su podignute optužnice protiv 21 Srbina za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti učinjene u logoru Omarska u BiH.

dd0213