Dogodilo se na današnji dan – 24. ožujka
U Livnu je na današnji dan, 24. ožujka 1886. godine, rođen Gabrijel Jurkić, bosanskohercegovački i hrvatski slikar.
U rodnome Livnu završio je osnovnu školu, a zatim dvije godine pohađao Srednju tehničku školu u Sarajevu. Neko vrijeme se privatno školuje u Zagrebu kod B. Čikoša i M. Crnčića, zatim upisuje Privremenu višu školu za umjetnost i obrt u Zagrebu, a Akademiju likovnih umjetnosti završava u Beču 1909. Smatra se prvim prvi školovanim slikarem iz Bosne i Hercegovine.
Izlaže od 1907., a posebno opsežna bila je peta samostalna izložba u Zagrebu 1922., s čak 226 slika iz ciklusa Zima.
Godine 1956. sa suprugom Štefom povlači se u samostan Goricu u Livnu, gdje je 1971. prestao slikati. Umro je u Livnu 25. veljače 1974. godine.
Njegovo prvo slikarsko razdoblje nakon studija ispunjeno je romantičarskim raspoloženjem, inspiriran je krajolicima. Od dvadesetih godina Jurkić se oslobađa akademskog usmjerenja, postaje impresionistički slobodan, uvodi više svjetla na platno, otvarajući širok spektar boja.
U svojoj trećoj slikarskoj fazi, Gabrijel slika bosanske krajolike, uspijevajući dočarati atmosferu određenog trenutka, na bezvremenski način.
Religioznost u njegovom djelu odražava se upravo kroz slikanje prirode, a ne kroz religijske motive.
Njegova slika „Bukova šuma“ izložena je na proljetnoj izložbi bečke secesije 1911. Te se godine stalno nastanio u Sarajevu i već je u jesen priredio veliku samostalnu izložbu u Sarajevu i Zagrebu. Spomenutom izložbom mladi umjetnik stekao je ugled priznatoga slikara i dobio dvije osobite narudžbe: „Grad Jajce“ za novu Sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i „Prvo otvorenje Bosansko-hercegovačkog sabora“ za glavnu dvoranu nove Saborske palače u Sarajevu.
1922. godine u Salonu Ulrich izložio je ciklus „Zima“ s namjerom da pokaže „koje je bogatstvo boja i koliko je varijacija u naoko jednostavnoj bjelini zimskoj.“ Drugi svoj opsežan ciklus, ciklus „Večeri“ na kojem je dugo radio, predstavio je u Ulrichovu salonu 1934. godine. Poslije te izložbe koju kritika tada nije najbolje ocijenila, Jurkić se polako povlačio iz javnosti i živio samozatajno radeći na svojoj omiljenoj temi „ bosanskog pejzaža četiriju godišnjih doba“.
U svom dugogodišnjem umjetničkom radu, izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi, pisao o umjetnosti, pomalo se bavio restauracijom i radio na ilustracijama za knjige i časopise uglavnom religioznog sadržaja. 1956. godine sa suprugom Štefom preselio se u Franjevački samostan Gorica u Livnu, gdje su proveli posljednje godine života. Zbog slabog vida prestao je slikati oko 1966. godine. 1970. nagrađen je Zlatnom plaketom Udruženja likovnih umjetnika BiH kao jedan od petorice doajena bosanskohercegovačkih umjetnika.
Njegova slika „Visoravan u cvatu“ iz 1914., uvrštena je u stalni postav Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine (Umjetnost BiH od kraja XIX. stoljeća do 1941.).
—
U nastavku podsjećamo na još neke događaje koji su se odigrali na današnji dan:
1658.
– U Splitu je umro pjesnik Juraj de Caris, rođen oko 1570. De Caris je bio podrijetlom iz stare poljičke obitelji Dragišić koja je promijenila ime u De Caris. Obitelj se u Splitu spominje od 13. stoljeća. Školovao se u rodnom gradu i Hrvatskom kolegiju sv. Jeronima u Rimu.
1603.
– Umrla Elizabeta I., engleska kraljica. Bila je šesta i posljednja vladarica iz dinastije Tudor, koja je vladala 44 godine, a čija je vladavina bila obilježena jačanjem engleske moći i utjecaja u svijetu, kao i religioznim previranjima u samoj Engleskoj. Vrijeme njezine vladavine nazivaju Zlatnom Elizabetinom erom u kojoj je rasla ekonomska moć Engleske, te cvjetala znanost, filozofija i kultura.
– James I. postao prvim britanskim kraljem koji je istovremeno vladao Engleskom, Irskom te Škotskom kao James IV. Tijekom 22 godine svoje vladavine često je koristio titulu Kralj Velike Britanije.
1868.
– U Zagrebu je rođen Stjepan Miletić, hrvatski književnik i dramaturg, erudit visokog obrazovanja. Od mladih dana pisao je kazališne i književne prikaze te kazališne komade koji su izvođeni na zagrebačkoj pozornici. Preuzevši upravu HNK u Zagrebu proveo je niz administrativnih, tehničkih i umjetničkih reformi: uveo funkciju intendanta, uveo električnu rasvjetu, obnovio Operu, osnovao prvu glumačku školu u Hrvatskoj te preselio kazalište u novu zgradu. Zaslužan za razvoj i reformu hrvatskog kazališta. Stjepan Miletić umro je 8. rujna 1908. godine.
1882.
– Umro je američki pisac Henry Wadsworth Longfellow, autor epske poeme “The Song of Hiawatha”, u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo sjevernoameričkih Indijanaca.
1905.
– Umro Jules Verne, francuski književnik, pisac sjajnih pustolovnih romana. Njegova je spisateljska karijera počela 1862., kada je napisao uzbudljivi roman “Pet tjedana u balonu”, za koji su se čitatelji otimali i koji je ubrzo preveden na mnoge jezike. Uslijedio je roman “Pustolovine kapetana Hatersa”, a zatim kultni “Putovanje u središte zemlje”. Najzanimljivije je da je Jules Verne sam bio uvjeren da će se, prije ili kasnije, njegova maštanja ostvariti.
1930.
– Rođen je američki filmski glumac Steve McQueen, poznat po interpretaciji likova romantičnih avanturista i lutalica. Najzapaženije uloge ostvario je u filmovima “Sedmorica veličanstvenih”, “Nevada Smith”, “Tom Horn”, “Bullit” i “Veliki bijeg”. Umro je 6. studenoga 1980.
1945.
– Hrvatski biskupi objavili pastirsko pismo u kojem su osudili partizanske zločine nad nevinim katoličkim svećenicima i vjernicima.
1976.
– Argentinska predsjednica Isabel Perón oteta je i svrgnuta u krvavom državnom udaru.
1989.
– Tanker Exxon Valdez izlio je više od 40 milijuna litara nafte ispred zaljeva Prince William na Aljasci i izazvao golemu ekološku katastrofu. Po količini izlivene nafte havarija Exxon Valdeza ne spada među najveće tankerske katastrofe, no zbog udaljenog nepristušačnog područja na kojemu se nesreća dogodila, reakcija vlasti i odgovornih korporacija bila je spora te je naftna mrlja prekrila više od 28.000 četvornih kilometara mora te onečistila obalu u dužini od 1100 kilometara, i tako postala jedna od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti.
1991.
– Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman govorio na Trgu bana Jelačića u Zagrebu na manifestaciji “Cvjetna nedjelja HDZ-a”, istaknuvši da je “hrvatski narod postigao svoje duhovno jedinstvo, slobodu i suverenost, kojih se više ne želi odreći”.
1992.
– U Helsinkiju Hrvatska, Slovenija i Gruzija primljene u punopravno članstvo KESS-a.
1999.
– U 20.00 sati snage NATO-a počele su zračne napade na SR Jugoslaviju. Miloševićeva propaganda akciju je nazvala Milosrdni anđeo, iako NATO nikada nije rabio ovaj naziv. NATO je vojnu intervenciju protiv SR Jugoslavije nazvao Operacija Saveznička sila (engl. Operation Allied Force). Tadašnja srpska vlast izmislila je ovaj termin da bi mobilizirala ljude za borbu protiv NATO-a. Iako nije točno utvrđeno tko je smislio pojam “Milosrdni anđeo”, neki smatraju da je skovan na početku NATO-vog bombardiranja u Saveznom sekretarijatu za informiranje. Ovaj se pojam svojim cinizmom pokazuje kao izvrstan anti-NATO i antizapadni mobilizator i dan danas. Pojam “Milosrdni anđeo” često je prisutan u srpskim medijima i literaturi, govorima političara, crkvenim krugovima, pa čak i školskim udžbenicima. Beograd tvrdi da je tijekom akcije poginulo između 2.500 i 3.000 građana, među kojima oko 600 djece, te da je pričinjena šteta između 30 i 100 milijardi dolara.
2008.
– Umro Boris Dvornik, hrvatski glumac.
dd0324
