Na ljestvici konkurentnosti Hrvatska pala na 81. mjesto, BiH napredovala za čak 12 mjesta

Hrvatska je na godišnjoj ljestvici globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma pala za pet mjesta u odnosu na 2011., spustivši se na najnižu razinu otkako se 2002. godine uključivanja u istraživanje.

Bosna i Hercegovina se na toj najnovijoj globalnoj ljestvici konkurentnosti nalazi na 88. mjestu, u odnosu na prošlu godinu napredovala je za čak 12 mjesta.

Evo plasmana ostalih zemalja ove regiji: Slovenija je na 56. mjestu, Mađarska na 60., Crna Gora na 72. Makedonija na 80. mjestu, Albanija na 89. i Srbija na 95.

Švicarska je i dalje, četvrtu godinu zaredom, u vrhu globalne konkurentnosti prema godišnjoj ljestvici Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), objavljenoj u srijedu, na kojoj je Hrvatska zauzela 81. mjesto, spustivši se za pet mjesta u odnosu na prethodnu godinu.

Singapur je ostao na drugom mjestu na ljestvici globalne konkurentnosti za 2012./2013. godinu, koja obuhvaća 144 zemlje svijeta, dvije više nego u prošlogodišnjem izvješću.

Na treće mjesto popela se Finska, istisnuvši Švedsku, koja je sada na četvrtom mjestu.

Sjedinjene Američke Države bilježe pad konkurentnosti četvrtu godinu zaredom i na aktualnoj ljestvici su zauzele su 7. mjesto, dok su lani bile na 5. mjestu.

Zemlje sjeverne i zapadne Europa dominiraju među prvih 10 na listi globalno najkonkurentnijih. Tako je Nizozemska na 5. mjestu te ljestvice, napredovavši za 2 mjesta od lani, Njemačka na 6., zadržavši istu poziciju kao lani, dok se Velika Britanija popela za 2 mjesta i nalazi se na 8. mjestu.

Među deset najboljih još su se našle i dvije azijske zemlje – Hong Kong na 9. i Japan na 10. mjestu.

WEF-ovo izvješće pokazuje da Švicarska i zemlje sjeverne Europe konsolidiraju svoju snažnu konkurentnost otkad je izbila financijska i ekonomska kriza 2008. godine. S druge strane, izvješće pokazuje da zemlje južne Europe, kao što su Portugal koji je zauzeo 49. mjesto, Španjolska 36. mjesto, Italija 42. mjesto, te Grčka 96. mjesto, i dalje pate zbog slabe konkurentnosti u smislu makroekonomskih neravnoteža, otežanog pristupa financijama, rigidnih tržišta rada i manjka inovacija.