Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH izglasao je na današnjoj izvanrednoj sjednici nepovjerenje sadašnjem sazivu Federalne vlade. Nepovjerenje je izrazilo 58 zastupnika, 26 je bilo protiv takve odluke, a 6 suzdržano.
O incijativi za izglasavje nepovjerenja Vladi FBiH izjasnit će se se i Dom naroda 15. veljače, također na vanrednoj sjednici u Sarajevu.
Iz opozicijske Stranke demokratske akcije najavljeno je da će većina iz Bošnjačkog kluba zastupnika pokrenuti tada pitanje vitalnog nacionalnog interesa.
Osim većinske odluke o nepovjerenju Vladi, na dašanjoj burnoj sjednici Zastupničkog doma, na incijativu zastupnika Mirka Pejanovića (SDP), od predsjednika Federacije Živka Budimira zatraženo je da provede sve Ustavne aktivnosti za što skorije imenovanje nove Vlade FBiH.
Usvojeni su i zaključci koje su predložili zastupnički klubovi Socijal-demokratske partije, Saveza za bolju budućnost BiH, Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske demokratske zajednice 1990.
Prema tim zaključcima Federalna vlada kojoj je izglasano nepovjernje nastavlja raditi sa smanjenim ovlastima što podrazumjeva ograničavanje njenog rada samo na neophodne aktivnosti koje osiguravaju izvršavanje preuzetih međunarodnih obaveza te koje su potrebne za nužno funkcioniranje Federacije i njenih institucija, odnosno za spriječavanje mogućih šteta za Federaciju.
Do izbora nove Vlade, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje ne može donositi odluke i druge akte kojima se stvaraju dodatna financijska opterećenja za Federaciju, usvajati programe utroška sredstava bez suglasnosti Parlamenta FBiH te odluke i riješenja koja se odnose na sva imenovanja iz nadležnosti Vlade FBiH, naredni je prihvaćeni zaključak koji su inicirale navedene četiri stranke.
Sljedećim njihovim odobrenim zaključkom, Zastupnički dom zadužuje premijera FBiH da dostavi spisak nadzornih i upravnih odbora te članova uprave u poduzećima, agencijama, institucijama i zavodima čiji je mandat istekao.
Zastupnčki dom će izvršiti imovanja vršilaca dužnosti na te pozicije, a nakon izbora nove Vlade, ona će provesti postupak izbora stalnih članova, zaključeno je također.
Za praćenje provođenja navedenih zaključaka zadužiju se predsjedavajući Zastupnickog doma i premijer FBiH koji o tome treba redovno da izvještavaju Zastupnicki dom Parlamenta Federacije BiH, navedeno je.
Ovakvim zaključcima parlamentarne većine, tijekom rasprave na današnjoj sjednici suprostavila se opozicija, u prvom redu Stanka demokratske akcije, ali i pojedini zastupnici iz manjih opozicijskih stranaka.
Ibrahim Nadarević iz zastupničkog kluba SDA rekao je da posljednji od ovih zaključaka predsjedavajućeg Zastupnickog doma i federalnog premijera stavljaju u ulogu ”gestapovaca“ koji uhode rad vladinih ministara i o tome izvještavaju poslanike.
Na ovu izjavu reagirao je predsjedavajući Zastupničkog doma Fehim Škaljić, rekavši da on nikada nije bio špijun i da to nikad neće ni biti.
Ova situacija nije jedina koja je izazvala burne polemike između stranka pozicije i opozicije na današnjoj osmosatnoj sjednici.
Prije nego je utvrđen dnevni red, opozicija je prigovorila parlamentarnoj većini da sjednica nije ni sazvana u skladu s poslovnikom jer, prema njihovim tvrdnjama, nije istekao obavezni 30-odnevni rok za izjašnjavanje same Vlade o incijativi potekloj iz parlamenta, za izglasavanje nepovjerenja njenom sadašnjem sazivu.
Iz opozicijskih redova traženo je pomjeranje ove sjednice za 22. veljače, jer je po njihovim tvrdnjama incijativa porotokolirana u Vladi 21. siječnja.
Parlamentarna većina kao i federalni premijer Nermin Nikšić utvrdili su međutim da postoje dokazi prema kojim je ova incijativa protokolirana u Vladi 11. siječnja što znači da je jučer istekao rok za dostavljanje vladinog mišljenja.
Naredna situacija koja je po tvrdnjama iz opozicije bila veoma sporna na današnjoj sjednici jeste odluka koju je parlamentarna većina donijela glasovanjem da se vladini ministri ne obrate danas parlamentu, što je zahtijevala opozicijska Stranka demokratske akcije.
Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja sadašnjem sazivu Federalne vlade pokrenule su stranke aktualne parlamentarne većine – Socijaldemokratska partija BiH, Savez za bolju budućnost BiH i Hrvatska demokratska zajednica BiH te Hrvatska demokratska zajednica 1990.
U Zastupničkom domu je 56 od 98 zastupnika potpisalo takav prijedlog, a u Domu naroda 35 od 58 zastupnika.
Potpisnici zahtijevaju da budući Vladin kadrovski sastav odgovara stranačkom sastavu navedene stranačke “četvorke”, odnosno aktualne parlamentarne većine.
Nova većina na parlamentarnoj razini u Federaciji proglašena je ljetos nakon što je najutjecajnija Socijaldemokratska partija BiH objavila raskid koalicije u Bosni i Hercegovini sa Strankom demokratske akcije.
U sazivu Federalne vlade su i nakon toga ostali ministri iz “stare” koalicije, koju su, osim ovih dviju stranaka, činile i Narodna stranka “Radom za boljitak” te Hrvatska stranka prava.
