Presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču dovedena je u pitanje, petorica najutjecajnihih sudaca Haaškog suda ispitat će je li sud pogriješio kad ih je osudio za prekomjerno granatiranje Knina i drugih gradova za vrijeme Oluje, piše Jutarnji list. Ako nije bilo prekomjernog granatiranja onda treba ispitati i postojanje udruženog zločinačkog pothvata, stoji u dopisu kojega je odvjetnicima Gotovine i Markača poslao predsjednik Haaškoga suda Theodor Meron.
Meron je kao predsjednik Žalbenog vijeća Haaškog suda prije dva tjedna zakazao žalbenu konferenciju u slučaju Gotovina za 14. svibnja.
Odvjetnike i tužitelje je pozvao da se na raspravi koncentriraju na četiri pitanja:
1. Jesu li suci pogriješili kad su odredili 200 metara kao granicu unutar koje će artiljerijske pogotke smatrati zakonitim?.
2. Mora li sudsko vijeće povući druge svoje zaključke ako se odbaci kriterij zakonitosti od 200 metara?
3. Mora li Haag u tom slučaju povući i svoj zaključak o nezakonitom granatiranju?
4. Treba li odbaciti zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ako se utvrdi da granatiranje Knina nije bilo nezakonito?
Podsjetimo, u prvostupanjskoj presudi stoji da je ‘prekomjernim granatiranjem’ HV počinio i zločin prisilnog premještanja, odnosno deportacije stanovništva. Ta to su glavni elementi udruženog zločinačkog pothvata. Ako padne ‘prekomjerno granatiranje’, pada i ‘udruženi zločinački pothvat.
