Činjenica da vlast u BiH nije formirana ni deset mjeseci nakon izbora tek je vrh ledenoga brijega nerazumijevanja, različitih pogleda na budućnost zemlje i nespremnosti na ikakav kompromis
Piše: Alenko Zornija | Vjesnik.hr
Situacija u Bosni i Hercegovini, odnosno prevladavanje političkih problema koji opterećuju tu državu, ponovo sliči rješavanju zagonetke za koju se čini da nema rješenja. Vizije daljnjeg puta te države između ključnih, etnički podijeljenih političkih elita toliko su međusobno suprotstavljene da se stječe dojam kako je pronalaženje nekakvog zajedničkog nazivnika Sizifov posao.
Situacija oko uspostave državne vlade sukladno rezultatima izbora koji su održani još prije deset i pol mjeseci ilustrira o čemu je riječ. Dvije ključne pozicije, predsjedatelja Vijeća ministara i ministra vanjskih poslova, trebalo bi podijeliti između tri političke grupacije. To su stranke iz Republike Srpske (SNSD i SDP), zatim stranke pobjednice na većinski hrvatskim dijelovima BiH (HDZ BiH i HDZ 1990) te naposljetku dvije najveće stranke sa sjedištem u Sarajevu, bošnjačka SDA i nominalno multietnički SDP BiH (koji ipak većinu glasova dobiva na većinski bošnjačkim područjima zemlje).
Jasno je da dvije spomenute pozicije ne mogu biti podijeljene na tri bloka, posebice ako se stvari unaprijed postave kako su u ovom trenutku postavljene. Tako srpske stranke tvrde da pozicija ministra vanjskih poslova treba pripasti Srbinu i da je to njihov glavni uvjet za podršku novom vijeću ministara. Hrvatske stranke podsjećaju kako je došao red da Hrvat bude predsjedatelj Vijeća ministara. Stranke iz Sarajeva, s podrškom bošnjačkih birača, tvrde da barem jedna od dviju vodećih pozicija u državnoj vladi treba pripasti njima, a drugu “prepuštaju” hrvatskim i srpskim strankama koje su u nekoj vrsti neformalnog savezništva.
Površinski gledano, to je razlog zbog kojeg BiH deset mjeseci nakon izbora nema državnu vladu, no u biti je riječ tek o vrhu ledenoga brijega nerazumijevanja, različitih pogleda na budućnost zemlje i nespremnosti na bilo kakav kompromis.
Zato se mnogo nada polaže u dolazak novog voditelja Izaslanstva EU-a i specijalnog predstavnika Unije u BiH Petera Sorensena. Njegova misija počinje od rujna, ali je već sada jasno da će postavljanje Bosne i Hercegovine na “europske tračnice” biti jako težak posao.
