“Likvidirati ekstremni dio zarobljenika vojnika” – ovo stoji u zapisniku sa 15. izvanredne sjednice ratnog Predsjedništva općtine Bugojno koja je održana 22. srpnja 1993. godine.
U istim bilješkama se navodi da službeno ne smiju imati civilnih zarobljenika, a odmah ispod pod šifrom “tajno” da se likvidira ekstremni dio zarobljenika vojnika.
Zapisnik koji je u posjedu “Nezavisnih” vodio je Dževad Mlaćo, predsjednik ratnog Predsjedništva općine Bugojno, a na sjednici osim njega bili su prisutni Mlivo (Uzeir Mlivo, predsjednik Izvršnog odbora općine Bugojno), Meša (Mesud Duvnjak), Jeleč (Abdulah Jeleč), Dautović (Senad Dautović) i Ismet Duvnjak.
Na dnevnom redu ove sjednice našla se samo jedna točka i to pod nazivom “Informacija o vojnoj situaciji na našem terenu i u okviru toga naši prioritetni zadaci”.
Iz vođenih zabilješki može se zaključiti da su sudionici sastanka konstatirali da je urađen ogroman posao te da su sve tri jedinice HVO-a razbijene te da je moral vojnika Armije BiH na izuzetno visokoj razini. Isto tako na sjednici se konstatira da se mjesna zajednica Vesela pokazala kao najpasivnija – “neće komšija na komšiju”, napisano je u zapisniku.
“Sa HVO-om nema pregovora osim razmjene poginulih i teških ranjenika. Inače HVO treba uništiti što je stav s više instance. HVO je napustio sve linije prema četnicima koje smo mi odmah zaposjeli”, jedna je od bilješki Dževada Mlaće koji je nedavno vraćen na mjesto profesora matematike u bugojanskoj Gimnaziji gdje je, kako mnogi tvrde, mučio zarobljenike.
U bilješkama isto tako se navodi da je uočena suradnja HVO-a i četnika kroz zajedničko granatiranje.
U Udruženju obitelji poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata općine Bugojno kažu da to što stoji u dnevniku da je to tako te da se i poslije više od 17 godina ne zna sudbina nestalih Hrvata.
U ovom Udruženju tragaju za 22 Hrvata koji su nestali prije raspuštanja logora formiranog na stadionu NK Iskra u Bugojnu te da je skoro 300 pripadnika HVO-a bilo u logorima dok je blizu 2.000 Hrvata zatvarano u toku sukoba.
“Tko je odgovoran, utvrdit će Sud BiH, a ljudi koji su bili u ratnom Predsjedništvu vrlo dobro su znali što se radilo i to tvrdimo”, kažu u ovom udruženju.
Ranije su članovi ovog udruženja optužili Mlaću da zna ali da skriva mjesta gdje se nalaze tijela nestalih vojnika.
Tijekom suđenja bugojanskoj četvorki Mlaćo se pojavio kao svjedok odbrane rekavši tužiteljici Slavici Terzić da se ne sjeća kako i tko mu je rekao taj monstruozni tekst.
Bugojansku četvorku čine Nisvet Gasalo, Musijab Kukavica, Enes Handžić i Senad Dautović, a terete se za ratne zločine nad zarobljenim vojnicima, civilima i ranjenicima hrvatske nacionalnosti tijekom sukoba Armije RBiH i HVO-a u Bugojnu od jula 1993. do marta 1994. godine.
U optužnici se navodi da su Gasalo, kao upravnik i Kukavica, kao zapovjednik straže bili odgovorni za funkcioniranje logora na stadionu Iskre u kojem je u nehumanim uvjetima bilo zarobljeno oko 300 Hrvata civila, dok se Handžić, bivši pomoćnik načelnika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH i Dautović, kao nekadašnji načelnik Stanice javne sigurnosti Bugojno, terete za učešće u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.
Prisutni na izvanrednoj sjednici ratnog Predsjedništva općine Bugojno (izvor www.hic.hr)
Mesud DUVNJAK – Kao javni tužilac u Bugojnu, od 1993. provodio je istražne radnje nad zatvorenim Hrvatima primjenjujući prisilu “zlostavljanja i uopće sve moguće torture”.
Senad DAUTOVIĆ, pripadnik MUP-a Bugojno. Tokom 1993. zapovijedao je jedinicom čiji su se pripadnici iživljavali nad zatvorenim Hrvatima. Osobno je odgovoran za nasilnu smrt Hrvata Nike Grabovca.
Abdulah JELEČ, iz Bugojna. Tijekom 1993. bio je zapovjednik jedne od jedinica Armije BiH. Odgovoran je za uhićenje i nestanak 26 Hrvata iz Bugojna i za ubojstva većeg broja hrvatskih civila u selu Gračanica, krajem srpnja 1993. godine.
Dževad MLAĆO – Tokom 1993/1996. bio je predsjednik ratnog Predsjedništva općine Bugojno. Izravno odgovoran za zločine počinjene tijekom 1993-1996. od strane pripadnika Armije RBiH nad zarobljenim Hrvatima u Bugojnu. Zakleti je neprijatelj Hrvata i protivnik svakog suživota između Hrvata i Muslimana. Odgovoran za uhićenje i nestanak 26 Hrvata iz Bugojna.
Uzeir MLIVO, iz Sandžaka (Srbija). – Tokom 1993/1994. bio je član ratnog Predsjedništva općine Bugojno.
Izvor: Slobodna Dalmacija
