Financijske krize na obje strane Atlantskog oceana dobijaju na zamahu. U Sjedinjenim Državama, raste zabrinutost da se predsjednik Obama i Kongres neće uspjeti složiti oko podizanja praga zaduživanja vlade da bi ona izbjegnula nemogućnost namirivanja svojih financijskih obveza. A, u Europi?
Grčka financijska kriza tjednima se nadvija nad Europom poput tamnog oblaka, uz česte i ponekad nasilne prosvjede i štrajkove u Grčkoj kao negodovanje oko vladinog srezivanja potrošnje i povišenja poreza kako bi se spriječilo da Grčka ne bude u stanju otplaćivati svoj ogroman dug. Sada se širi zabrinutost oko proširenja krize na Italiju i Španjolsku.
Istodobno, Sjedinjene Države se nose s vlastitim financijskim problemima zbog kojih agencije za financijski rejting prijete da će sniziti rejting američkog duga. To je loša vijest za europske zemlje i banke koje drže više od 700 milijardi dolara u američkim vladinim obveznicama. Najviše ih je u posjedu Bank of England, slijede Švicarska i Francuska. Sniženje rejtinga američkog duga smanjilo bi vrijednost tih obveznica i moglo bi dovesti do masovnih smetnji na globalnim financijskim tržištima.
Iain Begg je znanstvenik pri London School of Economics. On kaže da će se problemi Europe i Sjedinjenih Država dramatično odraziti na svjetsku ekonomiju: “Ne radi se toliko o tome da bi momentalne posljedice bile iznimno dramatične. Više se radi o onome što će uslijediti, mogli bismo to nazvani ‘tsunami efektom’; to će biti biti toliko dramatično da će omesti oporavak i najvjerojatnije baciti svijet u novi krug recesije.”
Bez obzira kakav će biti ishod, ni jednom od kontinenata neće biti lako oporaviti se od toga, kaže Begg: “S obje strane Atlantika vidimo ovu čudnu vrstu iste političke ekonomije koja pokušava iznaći tko je odgovoran, tko bi trebao prvi skočiti, tko bi trebao snositi bolove bilo kakvog rješenja, znajući da netko negdje mora snositi te bolove.”
Opasnost koju predstavlja dužnička kriza eurozone posebice je privukla pažnju prije nekoliko dana kad se vidjelo da su vladini dužnosnici i komercijalni bankari ostali podijeljeni oko suprotstavljenih prijedloga rješenja za spas Grčke. Ta je odluka ključ prevencije regionalne dužničke krize da se proširi na druge zemlje.
No, ‘tu vrstu zaraze vrlo je teško kotrolirati,’ kaže Stewart Fleming, znanstvenik u organizaciji Chatham House. On smatra da bi Europska unija morala djelovati značajno agresivnije kako bi spriječila da financijska kriza našteti eurozoni: “Teška dužnička kriza zadala bi devastirajući udarac europskoj ekonomiji i dovela bi gotovo sigurno do raskidanja zone jedinstvene valute. Dakle, zaista je jako važno da Europa uspostavi kontrolu nad svojim suverenim dugom.”
Bez obzira kakav će biti ishod bilo u Sjedinjenim Državama ili u Europi, jedna stvar oko koje se slaže većina ekonomista jest da vrijeme istječe za ograničavanje i zaustavljanje fiskalne zaraze našeg modernog doba.
Izvor: Glas Amerike
