Odavno je poznato da pušenje škodi zdravlju.Ali, koliko istinski škodi? Tri nova istraživanja o cigaretama pokazuju da je pušenje zapravo i opasnije po zdravlje nego se to ranije vjerovalo. Američka ministrica zdravlja Regina Benjamin je nadavno izdala priopćenje o utjecaju pušenja na ljudsko tijelo u cjelini.
“Ovaj izvještaj je zaključio da su negativne posljedice duhana na zdravlje trenutačne”, kazala je ministrica Benjamin. Doktorica Benjamin kaže da duhanski dim ulazi u krvotok brzo i oštećuje svaki organ. Čak i povremeno pušenjem, kazala je Benjamin, ili udisanje tudjeg dima, može voditi ozbiljnoj bolesti ili smrti. Samo jedna cigareta, ili izloženost tudjem pušenju, može izazvati srčani udar.
Doktorica Benjamin je rekla da oni pokušavaju prestati pušiti, ne odustaju od tih napora. Pušenje cigareta je uobičajeno medju vojskom , u ratnim zonama. Vojni veterani koji pate od post traumatskog stresa, često u duhanu traže spas.
Profesor Miles McFall i doktor Andrew Saxon iz Vojne bolnice u Seattleu, su obavljali studiju na 900 vojnih veterana. Doktori su liječili pola od tog broja od post traumatskog stresa, ujedno ih pokušavajući odviknuti od pučenja. Drugi su liječeni od stresa, ali pohadali odvojen program protiv pušenja,
Veterani koji su zajedno liječeno od stresa i pušenja, su u dvostruko većem broju odustali od cigareta. Miles McFall, Vojna bolnica Seattle, Washington, dodaje: “Nije se pogoršavalo mentalno stanje radi prestanka pušenja.”
Studija Univerziteta Brown je pronašla da prestanak pušenja u stvari usrećuje ljude. Rađena je na više od 200 pušača koji su željeli prestati. Dana im je specijalna naljepnica protiv nikotina, savjetovanje i dogovoren datum prestanka. Sudionici u studiji su podvrgnuti standardnom testu na depresiju prije i poslije prestanka pušenja.
Profesor Christopher Kahler koji je vodio istraživanje kaže: “Oni koji su bili najuspječniji, koji su posve prestali pušiti, su imali vrlo male nivoe depresije.” Nasuprot njima, oni koji su prestali, pa opet počeli pušiti, su bili boljeg raspoloženja kad nisu pušili, a depresivniji kada su ponovno počeli. “Ako ništa drugo, ljudi su raspoloženiji ako ne puše”, dodaje Kahler.
Kahler se nada da će ovo istraživanje potaći ljude da prestanu pušiti, posebno kada shvate da prestanak može voditi sretnijem i zdravijem životu. [Glas Amerike]
