Rješavanje problema "Ljubljanska banka": Prvi sastanak hrvatskih i slovenskih stručnjaka

Hrvatski i slovenski stručnjaci imenovani za rješavanje problema Ljubljanske banke Željko Rogić i France Arhar sastat će se u Otočcu na Krki. Bit će to njihov prvi sastanak nakon što su im vlade dviju zemalja dale mandat za to.

Tema razgovora su mogućnosti rješavanja duga Ljubljanske banke prema hrvatskoj državi koja je od 1995. do 2004. isplatila dvije trećine štediša stare Ljubljanske banke u ukupnom iznosu od oko 280 milijuna eura.

Od izvora upućenih u teme sastanka doznajemo da se neće razgovarati o problemu hrvatskih građana kojima stara Ljubljanska banka i dalje ukupno duguje oko 150 milijuna eura, a koji nisu iskoristili prijašnju mogućnost odštete od hrvatske države.

Slovenski ministar Karl Erjavec potkraj srpnja izjavio je da je rješenje pitanja Ljubljanske banke preduvjet za ratifikaciju hrvatskog pristupnog sporazuma u slovenskom parlamentu.

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić za Hrvatski radio je izjavila da je to način da se izvučemo iz blokade. Za naše odnose bilo bi korisno i pozitivno da slovenska vlada što prije pošalje prijedlog ratifikacije u parlament, smatra Pusić. Ističe kako se pitanje Ljubljanske banke ne može vezati uz pitanje ratifikacije pristupnog ugovora.

Predsjednik Republike Ivo Josipović ne očekuje zastoj u procesu ratifikacije našeg pristupnog ugovora s Hrvatskom unijom unatoč sporu zbog Ljubljanske banke. Ističe da će naši prijatelji u Sloveniji razumjeti da je taj slučaj bilateralni problem i da nije predmet pregovora u sklopu članstva u Uniji.

Erjavec je nedavno ponovio da Ljubljana i dalje inzistira na tezi da su potraživanja hrvatskih štediša prema Ljubljanskoj banci iz vremena bivše SFRJ sukcesijsko pitanje i da bi hrvatska vlada trebala povući punomoć kojom je poduprla Zagrebačku banku i Privrednu banku Zagreb u njihovim tužbama protiv Ljubljanske banke za dio štednje u Ljubljanskoj banci koji je prenesen u hrvatski javni dug.

Hrvatska pak smatra da ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om i to pitanje nisu ni na koji način povezani jer je postupak ratifikacije u parlamentima europskih država povezan s udovoljavanjem europskim kriterijima, a ne s Ljubljanskom bankom.