RS ima najglomazniju administraciju u Europi, čak 28,5 posto svih zaposlenih su Vladini službenici

Broj zaposlenih u upravi Republike Srpske nije se značajnije smanjio u prošloj godini u odnosu na kraj 2011., a ekonomisti i dalje pozivaju Vladu da izvrši reviziju optimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru te da u transparentoj proceduri prilagodi ovaj broj dugoročnim fiskalnim kapacitetima i potrebama RS-a.

Trenutno oko 28,5 posto zaposlenih u RS radi u Vladi i vladinim institucijama, što je među najvećim postocima u Europi. U ovaj podatak nisu uračunati zaposleni u javnim poduzećima, kod kojih je također izražen problem prezaposlenosti.

Ekonomisti ponovo upozoravaju i da je RS rekorder po visini razlike između plaća u javnom i privatnom sektoru.

Prema evidenciji Agencije za državnu upravu, 2011. u Republici Srpskoj u republičkim organima uprave bilo je zaposleno 5.033 osoba, od čega 3.629 državnih službenika, a namještenika 1.403 i to u ministrstvima, republičkim upravama i organizacija, kao i stručnim i zajedničkim službama i Generalnom sekretarijatu Vlade RS-a.

Do ljeta je taj broj dodatno porastao, tako da je 16. srpnja 2012. u republičkim organima uprave bilo zaposleno 5.145 osoba od kojih su 3.683 bili državni službenici i 1.461 namještenik.

U navedenom razdoblju zaposleno je na neodređeno vrijeme 29 osoba i 134 osobe na određeno vrijeme.

Treba napomenuti da Agencija za državnu upravu raspolaže isključivo podacima koji se odnose na republičke organe uprave, što znači da u ove brojke nisu uključeni zaposleni u lokalnoj upravi ili entitetkim preduzećima.

U Udruženju ekonomista RS-a (Swot) već duže vrijeme upozoravaju kako na visoke plaće u javnom, u odnosu na usporedive pozicije u privatnom sektoru, tako i na visok udio broja zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na ukupan broj zaposlenih u RS.

Predloženo smanjenje plaća u rasponu od 10-35 posto i ukidanje određenih agencija trebalo bi dovesti do smanjenja izdvajanja za bruto zarade u iznosu većem od 56,5 milijuna KM, a što bi dovelo do smanjenja relativnog udjela izdataka na plaće u odnosu na ukupna proračunska sredstva s 39 posto na 33 posto.

Međutim, smanjenje plaća ne treba gledati samo kao jednokratnu mjeru uštede, već priliku da se sistematski smanji premija koju trenutno ima posao u javnom u odnosu na privatni sektor, upozoravaju ekonomisti.