U vrijeme dok se dobar dio svijeta izvlači iz građanskih nemira i prirodnih katastrofa, Rusija profitira na visokim cijenama nafte što bi moglo dovesti do eliminiranja proračunskog državnog manjka u toj zemlji ove godine.
Libija je obustavila izvoz nafte. Politički revolt uznemirio je Perzijski zaljev. A Njemačka i Francuska su zatvorile jednu četvrtinu svojih nuklearnih reaktora. U današnjem energetskom okružju, izgleda da je na dobitku – Rusija. S 11 posto ukupne svjetske proizvodnje, Rusija je najveći izvoznik energije na svijetu. Leonid Grigoriev studira ekonomiku ruske energetike na moskovskoj Višoj školi za ekonomiju. “To je velika količina energije – oko pet puta više negoli ruski udio u globalnom društvenom proizvodu ili stanovništvu. I to je tek temeljni broj”.
Prognozira se da bi barel nafte ove godine mogao koštati 100 dolara. U tom slučaju, globalna naftna groznica izbrisala bi ruski proračunski manjak. To dolazi u pravo vrijeme za Kremlj, koji upravo povećava plaće i mirovine – jer započinje izborni ciklus. Posljednji primjer toga je bio u petak kad je predsjednik Dmitrij Medvjedev rekao da će utrostručiti plaće za vojnike u siječnju sljedeće godine – samo 10 tjedana prije izbora. Izvoz nafte i prirodnog plina čini oko 40 posto ruskog proračuna.
Jednom kad su cijene iznad 29 dolara, rusko ministarstvo financija zarađuje 90 centi po svakom dolaru. Poslušajmo još jednom Leonida Grigorieva. “Zbog toga Rusija u tolikoj mjeri ovisi o nafti i cijenama nafte. I to je razlog zašto bilo kakvi nemiri u svijetu odmah počinju donositi novac Ministarstvu financija”.
Danas se devizne rezerve povećavaju stopom od 100 milijuna dolara na tjedan. Do kraja ožujka popet će se na 500 milijardi – što će biti treće najveće rezerve na svijetu – odmah iza kineskih i japanskih. Ekonomisti sad povisuju prognoze o stopi rasta ruskog gospodarstva u 2011. godini na 5 posto – što je najviša razina od 2008. kad je kriza počela. Veći prihod od nafte pogoduje i ruskim potrošačima. Prošle godine prodaja automobila i putovanja u inozemstvo povećani su za jednu trećinu. Što znači da je oko 10 posto Rusa išlo na odmor u inozemstvo.
Sljedeće godina Rusija će od Njemačke preuzeti prvo mjesto kao najveće europsko tržište automobila. U veljači su Ford, General Motors i Volkswagen najavili novi zajednički projekt proizvodnje automobila u Rusiji. U Rusiji se u pravilu novac troši odmah, jer građani nisu nikad sigurni što im nosi budućnost. U jednom desetljeću cijene nafte su vrtoglavo porasle – od 8 dolara po barelu 1998. godine do 147 dolara 2008. Gledajući dugoročno, analitičari kažu da bi japanska nuklearna kriza mogla koristiti Rusiji tako što će potrošnju svjetske energije pomaknuti od nuklearne prema prirodnom plinu. Njemačka uvozi skoro polovicu svog prirodnog plina iz Rusije.
Čak i prije krize Rusija je ulagala kako bi povećala proizvodnju plina za 50 posto tijekom sljedećih dvadeset godina. Loša strana toga jest što visoke cijene slabe javni pritisak da se okonča korupcija, da se diversificira rusko gospodarstvo i da se ublaži vladina kontrola nad biznisima. Chris Weafer glavni je strateg ruske tvrtke Uralsib Capital.
On se boji da bi novi priliv prihoda od nafte mogao navesti Kremlj da uspori svoj program privatizacije: “Vidjeli smo to u arapskim zemljama Perzijskog zaljeva, a vidimo i u Rusiji posljednjih deset godina. Kada cijena nije tako visoka, vlada govori o potrebi štednje i mudrog trošenja. Međutim, kad cijena postane previsoka, cijeli se proces usporava, ljudi postaju spokojni, lijeni, dobro im je onako kako jest, sve dok ne dođe do sloma. I tad cijeli proces kreće ispočetka”.
U anketama, Rusi se najviše žale na korupciju i skupu hranu. Prema nalazima organizacija Transparency International, Rusija je najkorumpiranija zemlja među članicama skupine G-20, najvećih gospodarstava svijeta. Prošli tjedan je američki dopredsjednik Joe Biden jasno upozorio u svom govoru u Moskvi kako korupcija tjera ulagače iz zemlje. “Nikakva vladina propaganda, američka podrška ili izmišljanje novih imena za stare stvari neće vratiti prevarene i nervozne ulagače na tržište. Samo smjele i istinske promjene će ih vratiti”.
Unatoč skupljoj nafti i dobrim rezultatima na ruskim burzama dionica, u Rusiji je u veljači smanjen ulagački kapital – kaže Chris Weafer iz firme UralSib Capital. “Ljudi su i dalje skeptični da će doći do stvarne promjene. U ovom trenutku oni glasuju svojim novčanim transferima u inozemstvo”.
Još jedan tamni oblak na ruskom obzoru jest demografija. Očekuje se da će broj radno sposobnih samo u ovom desetljeću smanjiti za oko 10 milijuna, odnosno, za 15 posto. Rješenja za taj problem nisu popularna: povećanje dobi za odlazak u mirovinu, povećavanje imigracije i povećavanje produktivnosti kroz povećana strana ulaganja. A te mjere se neće poduzimati sve do nakon ruskih predsjedničkih izbora za godinu dana.
Izvor: Glas Amerike
