Američko Državno tajništvo procjenjuje da u ropstvu širom svijeta danas rade oko 27 milijuna ljudi. Mnogi od njih rade u tvornicama ili radionicama koje proizvode svakodnevne proizvode koje koristimo. Peter Fedinsky izvještava iz New Yorka o jednom novom načinu na koji potrošači mogu saznati koja je točno roba proizvod ropskog rada.
Jedna nova internetska stranica mogla bi šokirati mnoge. Riječ je o rezultatima ankete o tome koliko je točno ropskog rada utrošeno na određeni proizvod ili robu. Na primjer, na uzgoj hrane, šivanje odjeće ili izradu dijelova mobilnih telefona.
Internetsku stranicu www.slaveryfootpring.org, osnovala je neprofitna organizacija Fair Trade Fund iz Californije, uz financijsku pomoć američkog Državnog tajništva. Njezin direktor Justin Dillon kaže da oni ne imenuju niti jednu pojedinačnu kompaniju ali ih potiču da se pobrinu da u buduće njihova roba ne sadrži niti jedan sastojak izrađen ropskim radom.
“Želimo da potrošači pruži razumiju o čemu se radi, da im ovaj problem postane važan. Da kontaktiraju firme čiju robu kupuju, da im kažu da su upoznati s problemom i da žele surađivati na njegovu uklanjanju,” kaže Dillon, koji robovima naziva sve one koji rade bez ikakve plaće i koji nisu u mogućnosti napustiti svoj posao.
Ova je internetska stranica nedavno predstavljena u New Yorku na godišnjem sastanku Globalne inicijative Billa Clintona. Luis CdeBaca iz Državnog tajništva kaže da ‘svi koristimo stvari koje proizvode robovi’: “Mi stvaramo potražnju, na koju trgovci robljem odgovaraju koristeći silu i prisilni rad. Putem ove internetske stranice, svakome će biti omogućeno da analizira svoje potrošačke navike, i nadamo se da će iz svega ovoga doći do angažmana potrošača.”
Predsjednica udruge za zaustavljanje ropstva, glumica Julia Ormond, apelirala je na direktore kompanija da se posvete ovom problemu i istraže svoj lanac nabave sirovina, te da vide jesu li neke od njih proizvedene koristeći robove.
Justin Dillon kaže da bi trošak eliminiranja robovskog rada u lancu nabave sirovina za velike korporacije bio tek neznatan. Jedini koji bi izgubili novac bili bi oni koji pribavljaju robove.
Ova internetska stranica također informira potrošače o tome da se robovi koriste, na primjer, na iskopavanju minerala koji se koristi za dobivanje sjaja u kozmetičkim proizvodima, ili pak drugih koji se koriste u elektronici. Uz to, rubini i drvo tikovca koji se izvoze iz Burme također se dobivaju uz korištenje rada robova, kao i nogometne lopte iz Kine, ili pamuk iz Uzbekistana, tepisi iz Indije, i škampi iz jugoistočne Azije.
U ovoj kampanji protiv ropstva sudjeluje i MTV, popularni kablovski kanal, tako što donira besplatno vrijeme na svojoj mreži, kako bi se o ovom pitanju obrazovalo studente na 300 američkih koledža.
Izvor: Glas Amerike
