U općini Ljubuški rađa se poslovna zona. Dok država kasni sa reformama, građani u pograničnim općinama počeli su raditi na maksimalnom iskorištavanju skore granice sa Europskom unijom.
Sada kada su gotovo završeni dionica autoceste i budući šengenski prijelaz, općinske vlasti spremno dočekuju investitore, izvještava FTV.
U punom jeku su pripreme za poslovnu zonu koja će biti pred vratima Europske unije. Površine 164 hektara, to je najveći takav prostor na području cijele države.
“Smatramo da će Hrvati, htjeli ili ne, morati dio svoje proizvodnje preseliti na prostore članica CEFTA-e. Hoće li to biti BiH, Srbija ili neka druga država to ćemo vidjeti. Dosta će ovisiti i o aktivnostima same države BiH”, kaže Ivan Bebek, savjetnik načelnika Općine Ljubuški za gospodarski razvoj.
Interesi Ljubušaka su da resursi budu zajednički iskorišteni u razvoj i s jedne i s druge strane granice dviju država. Sutra kada Hrvatska postane članica EU, Ljubušaci tu granicu vide kao veliku priliku, po uzoru na Istru koja je svoje potencijale iskoristila sa Italijom i Slovenijom.
“Sa svojim partnerima iz prekograničnih područja Istrani su snažnije koristili sredstva eurospkih fondova za razvoj. To je ono što bismo i mi trebali uraditi, posebno u Hercegovini”, kaže Ivan Jurilj, direktor Regionalne razvoje agencije za ekonomski razvoj.
Osim Ljubuškog u zapadnoj Hercegovini još dvije općine – Posušje i Grude – graniče sa Hrvatskom. Brojni subjekti apliciraju prema IPA fondovima, a suradnja sa susjedima u ovom kantonu se promatra kao zajendičko turističko tržište.
