Srbija neće dopustiti prepakiravanje robe iz države Europske unije (EU) niti reeksport proizvoda iz članica EU na rusko tržište preko svog teritorija, jer bi time nanijela štetu sebi i ugrozila vlastiti izvoz u Rusiju, kazao je danas srbijanski ministar trgovine Rasim Ljajić.
Kako Hina neslužbeno doznaje, Ljajić je u povodu najave mogućnosti plasmana robe iz EU preko Srbije zakazao sastanak s predstavnicima Uprave carina, ministarstva poljoprivrede, Gospodarske komore Srbije (PKS), te udruga poljoprivrednih proizvođača.
Lajić je u izjavi beogradskom Blicu podsjetio da je Srbiji već prouzročilo štetu prepakiravanje i podmetanje proizvoda podrijetlom iz zemalja na čije je proizvode Rusija uvela sankcije, jer joj je ograničen izvoza mesa na rusko tržište.
“Beograd to više ne smije dopustiti, jer bi time doveo u pitanje cjelokupni izvoz iz Srbije u Rusiju. Da bismo spriječili takve i slične situacije, dodatno će biti angažirana naša carina, a proizvođači ili izvoznici koji budu pokušali prijevarom doći do zarade bit će najoštrije sankcionirani”, izjavio je za Blic ministar Ljajić.
Srbijanski gospodarstvenici vide veliku šansu u ruskim sankcijama na uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU i mogućnosti da izvozom voća, povrća, ribe, sira, mlijeka i mliječnih proizvoda nadoknade ruskim kupcima robu koju članice EU neće moći godinu dana izvoziti u Rusiju.
Izjavom o izvozu iz EU preko Balkana pozornost javnosti privukao je koncem prošloga tjedna bivši europski povjerenik za poljoprivredu Franz Fischler, a beogradski mediji počeli su nagađati da bi hrvatska poduzeća koja imaju svoje tvrtke u Srbiji mogla iskoristiti svoju poziciju da izvoze u Rusiju unatoč sankcijama.
Austrijskom radiju “OE 1” Fischler je izjavio kako postoji mogućnost da austrijski proizvođači izvoze svoje proizvode preko Balkana ili Švicarske, kako bi izbjegli gubitke zbog ruskih sankcija na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU, čime je pogođena i Austrija.
Nakon što su Večernje novosti objavile da ideja da hrvatska roba preko Srbije dođe do Rusije nije nova, te da su je javno isticali i bivši hrvatski premijeri, pojavile su se tvrdnje da će pojedine hrvatske tvrtke organizirati “operaciju Srbija” za izvoz u Rusiju tijekom trajanja sankcija članicama EU.
“Može li se u kratko vrijeme organizirati ‘operacija Srbija’ ostaje za hrvatske kompanije veliko pitanje, ali mnogi smatraju, ako se sankcije nastave, da je to jedini način da se dalje izvozi u Rusiju”, objavile su Večernje novosti.
Dekret Vladimira Putina da se zabrani i ograniči uvoz hrane iz zemalja koje su prihvatile sankcije Rusiji najviše bi u Hrvatskoj pogodio Podravku, Cromaris, PIK Vrbovec, Vindiju, Belje, a na rusko se tržište iz Hrvatske najčešće izvoze juhe, meso, voće, konzerve i mesne prerađevine, ocijenio je taj list.
Negativne posljedice sankcija, piše dalje taj list, osjetit će i Sardina i Ostrea, koje prerađuju i konzerviraju ribu, a probleme bi, ukoliko EU pojača sankcije Rusije, a Kremlj uvede protumjere, mogle imati i Pliva, Jadranski galenski laboratorij, Ericsson Nikola Tesla, Končaru, Saponija…
Srbija sa Rusijom ima povlašteni položaj u trgovini, i mnogim inozemnim poduzećima bio je cilj otvoriti svoja predstavništva u Srbiji. No, u srbijanskom ministarstvu trgovine inzistiraju da stranci mogu osnivati tvrtke u Srbiji radi izvoza u Rusiju, ali da pritom njihova roba mora biti proizvedena u Srbiji.
Paketom sankcija, kojima je prošloga tjedna Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, bit će ugrožen segment od oko 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, u vrijednosti između 20 i 25 milijuna dolara, pdoaci su Hrvtske gospodarske komore (HGK). I dok sankcije ne bi trebale imati većeg utjecaja na ukupni hrvatski izvoz u Rusiju, u HGK napominju da bi na razini pojedinačnih izvoznika paket sankcija mogao prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji.
