Tadićeva pravda s Miloševićevim optužnicama

Optužnicu protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa pisali su Miloševićevi oficiri koji su time htjeli prikriti ili umanjiti svoj zločin nad Vukovarom. Današnje srbijansko pravosuđe ih, očito bez dodatne verifikacije, uzima kao vjerodostojne dokumente i šalje u daljnju pravosudnu proceduru

Piše: Marko Barišić | Vjesnik.hr

Opet je na djelu isti scenarij: agresor želi suditi žrtvi. Oni koji su počinili genocid nad Vukovarom, opsjedali ga tri mjeseca, srušili ga do temelja, pobili ranjenike iz vukovarske bolnice i protjerali sve nesrpsko pučanstvo, sad na temelju iskonstruiranih optužnica žele suditi ili barem ukaljati ugled onih koji su bili na drugoj strani.

Nakon slučaja Tihomira Purde, zatočenika srpskih koncentracijskih logora, protiv kojega je srbijansko pravosuđe svojedobno podiglo pa povuklo optužnicu, te sumnjičenja vukovarske heroine dr. Vesne Bosanac, sad je srbijansko pravosuđe otišlo i korak dalje. Podiglo je optužnicu protiv Šeksa, Vekića, Glavaša, Merčepa i još četrdeset hrvatskih branitelja zbog navodnog genocida i ratnog zločina u Vukovaru.

Riječ je o optužnicama vojnoga suda u Beogradu iz 1992. koje su proslijeđene Županijskom sudu u Osijeku na dodatnu obradu. Pisali su ih Miloševićevi oficiri koji su time htjeli prikriti ili umanjiti svoj zločin nad Vukovarom. Današnje srbijansko pravosuđe ih, očito bez dodatne verifikacije, uzima kao vjerodostojne dokumente i šalje u daljnju pravosudnu proceduru.

Takve optužnice, međutim, zapravo nemaju nikakve veze s pravom. Riječ je o političkim provokacijama kojima se udara na Hrvatsku i o posebnom tipu pravde koju srbijanski predsjednik Boris Tadić, služeći se Miloševićevim optužnicama, želi uspostaviti na prostoru bivše Jugoslavije. Cilj mu je velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i BiH pretvoriti u građanski rat. U posljednje vrijeme to nastoji postići sumnjičenjem dijela onih koji su na bilo koji način sudjelovali u obrani Vukovara.

Vlasti u Beogradu time pokazuju da, unatoč zaklinjanju u nove vrijednosti i demokratske standarde, teško izlaze iz starih okvira. Iskonstruiranim optužnicama pogoršavaju odnose sa susjedima i destabiliziraju jugoistok Europe. Time posredno priznaju i da još nisu raskrstili sa svojom nedavnom prošlošću. Takvom vrstom pravosuđa stoga bi se trebale pozabaviti i međunarodne institucije.