Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira znanstveni skup o danu nastanka države Hrvatske.
U širokoj hrvatskoj javnosti odavna postoje dvojbe je li to 30. svibnja – dan prvoga zasjedanja Hrvatskog sabora (1990.) nakon demokratskih višestranačkih izbora (do 2001. slavio se kao Dan državnosti), 22. prosinca – dan donošenja “božićnoga” Ustava Republike Hrvatske (1990.), 25. lipnja – dan donošenja Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavne odluke o suverenitetu i samostalnosti Republike Hrvatske (1991.), 8. listopada – dan konačnoga prekida svih sveza Republike Hrvatske s federalnom Jugoslavijom i ostalim republikama u bivšoj federaciji (1991.), ili 15. siječnja –dan kada nas je priznala skupina država (1992.), među njima sve članice tadašnje Europske zajednice.
Dva državna praznika, Dan državnosti (25. lipanj) i Dan neovisnosti (8. listopad), koje je normirao Hrvatski sabor, umnožili su nesnalaženje građana u svetkovanju slavnih datuma, pa se ti dani ne obilježavaju i ne slave onako svečano kako priliči državi koja je svoju neovisnost stekla teškom mukom i uz goleme žrtve.
Stajalište Arbitražne komisije Konferencije o Jugoslaviji, utemeljene u ranu jesen 1991. radi pomaganja u rješavanju pravnih pitanja uzrokovanih raspadom Jugoslavije, da je datum stjecanja “svojstva suverene države u smislu međunarodnoga prava” i datum sukcesije Republike Hrvatske 8. listopada 1991. utjecalo je na judikaturu, nacionalnu i međunarodnu, uključujući naš Ustavni sud, da se opredijeli za Dan neovisnosti 8. listopada. Taj datum, međutim, nije općenito prihvaćen, posebice u dijelu povjesničara pa i političara, i ne temelji se na pouzdanoj faktografiji.
Datum stjecanja neovisnosti je povijesno, politički i pravno važan datum. Toga dana je Republika Hrvatska stekla neovisnost, samostalnost i suverenost, prava i dužnosti u međunarodnoj zajednici; zatečene državne granice su postale međunarodne, zaštićene međunarodnim pravom; započeo je složeni postupak razdruživanja u bivšoj federaciji (razdioba imovine, dugova, arhiva i sl.); od toga dana računaju se štete počinjene razaranjima u agresiji na Hrvatsku; započela je primjena odgovarajućih normi međunarodnoga prava za počinjena kaznena djela i dr.
Stoga je cilj znanstvenog skupa “Dan kada je nastala država Hrvatska 1991.” dati doprinos da se naš Dan neovisnosti unificira i utvrdi u Hrvatskome saboru na temeljima jasne povijesne faktografije.