Ministarstvo kulture RH i Europana predstavili su danas jedinstveni europski projekt za obilježavanje stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata na konferenciji za medije u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Izvršna direktorica Europeane Jill Cousins i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić potvrdile su suradnju u prikupljanju obiteljskih uspomena u Hrvatskoj iz razdoblja od 1914. do 1918. godine.
Svaka osobna priča, koja možda nikada nije bila ispričana izvan obitelji, podjednako je značajna za proučavanje događaja s ratnih bojišnica i iz svakodnevice. Zbog povijesnih i društvenih okolnosti u desetljećima nakon Prvog svjetskog rata, uspomene i priče brojnih vojnika iz Hrvatske ostale su neispričane ili zaboravljene, a Europeanin projekt upravo to može promijeniti.
Vrijedna obiteljska ostavština prikupljat će se i digitalizirati tijekom Dana prikupljanja uspomena koji će se održati u listopadu i prosincu u pet gradova u Hrvatskoj, a zatim objaviti na web stranici Europeana1914-1918. Radi se o online arhivu, najvažnijem izvoru originalnih materijala koji svjedoče o Prvom svjetskom ratu i već sadrži brojne osobne i institucionalne dokumente iz svih krajeva Europe i svijeta.
Fotografije, pisma, dnevnike, filmove ili zvučne zapise građani i građanke mogu donijeti već 3. i 4. listopada u Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, a zatim će 10. i 11. listopada iste događaje organizirati Državni arhiv u Osijeku te Knjižnica i čitaonica ‘Fran Galović’ u Koprivnici. Krajem godine, 12. i 13. prosinca Dani prikupljanja bit će održani u Narodnoj čitaonici Gradske knjižnice Rijeka te 19. i 20. prosinca u Državnom arhivu u Dubrovniku i Arhivskom sabirnom centru Korčula-Lastovo na Korčuli.
Stručnjaci iz arhiva i kulturnih institucija profesionalno će digitalizirati materijale iz osobnih ostavština i zatim će ih Europeana objaviti na web stranici Europeana1914-1918, a građani i dalje zadržavaju svoje uspomene.
Europeana predstavlja sve države i pojedince, bez obzira na kojoj sukobljenoj strani su bili, radi cjelovitog sagledavanja i zajedničkog razumijevanja tog važnog povijesnog razdoblja, a brojne uspomene dostupne su svima i sačuvane za buduće generacije.
Sudjelovanje u Europeaninom projektu još je jedna aktivnost Ministarstva kulture u sklopu sveobuhvatnog nacionalnog programa obilježavanja stogodišnjice Prvog svjetskog rata, a u suradnji s Povjerenstvom za koordinaciju obilježavanja Prvog svjetskog rata Vlade Republike Hrvatske.
Dr. Sc. Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, izjavila je:
“Iznimno nam je drago zbog partnerstva s Europeanom jer smo se i na taj način priključili obilježavanju stogodišnjice Prvog svjetskog rata, čije posljedice i žrtve u Hrvatskoj još uvijek nisu poznate. Prilika je to i da se oda poštovanje žrtvama i znanstveno pozabavi prvim globalnim sukobom koji je izazvao do tada neviđenu materijalnu štetu i veliki broj žrtava. Nadamo se da će i građani prepoznati priliku da nam svima prenesu njihove neispričane obiteljske priče, kako bi zajedno unaprijedili diskusiju i razumijevanje tog značajnog povijesnog događaja.
Sigurna sam da brojni građani imaju predmete koji su povezani sa sudjelovanjem članova njihovih obitelji u Prvom svjetskom ratu jer svaka fotografija, dopisnica ili bilo koja druga priča može pomoći u sustavnijem proučavanju događanja i stradanja hrvatskog naroda, na bojišnici ili u domovini. Naime, povijesna građa u vezi događaja od prije 100 godina u Hrvatskoj, na žalost, još uvijek temeljito arhivirana, a Europeanin 1914-1918 projekt može pomoći u prepoznavanju hrvatskih geopolitičkih i povijesnih prilika, ne samo lokalno u Hrvatskoj, već i znanstvenicima i drugim stručnjacima diljem svijeta.”
Europeana je organizirala više od 150 događaja za prikupljanja uspomena u 15 država diljem Europe od 2011., a ove godine, uključujući Hrvatsku, organizirat će ih još pet. Europeana 1914-1918 uključuje 400 tisuća rijetkih dokumenata digitaliziranih u 10 nacionalnih knjižnica, 660 sati jedinstvenog filmskog materijala, koje su digitalizirali audiovizualni arhivi i više od 100 tisuća osobnih dokumenata i memorabilija od više od 10 tisuća sudionika rata, a donijeli su ih članovi njihovih obitelji na brojna posebna događanja diljem Europe.
Jill Cousins, izvršna direktorica Europeane izjavila je:
“S Europeanom 1914-1918 slažemo jedinstvenu pan-europsku perspektivu na Veliki rat. Osim što pozivamo brojne institucije, kao što su muzeji, arhivi i galerije da podijele službene dokumente, priče, fotografije i druge uspomene, isto tako apeliramo na građane da nam prenesu svoje obiteljske priče i uspomene”.
Europeani je iznimno drago što surađujemo s Ministarstvom kulture i državnim arhivima na Danima prikupljanja uspomena u Hrvatskoj. Unuci, drugi članovi obitelji i prijatelji koji su naslijedili uspomene na tim događanjima mogu podijeliti djeliće povijesti, koji bi inače samo skupljali prašinu na tavanima. Digitalizacijom ćemo ih sačuvati za buduće generacije, kao zapise o važnom razdoblju europske povijesti”.
Mirjana Paušak, viša kustosica-voditeljica Muzeja Valpovštine, doputovala je iz Osijeka kako bi ispričala priču o svome djedu i digitalizirala predmete iz Prvog svjetskog rata iz obiteljske ostavštine za Europeanu. Tijekom Prvog svjetskog rata Antun Širo, Mirjanin djed, radio je kao vrsni majstor strojobravar u vojnoj radionici u Beču. Djed Antun je mobiliziran u Osijeku, dok se bavio strojobravarskim poslom i prve dvije godine rata proveo je na bojišnicama u današnjoj sjevernoj Rumunjskoj i zapadnoj Ukrajini. Dok su boravili u Beču, djed Antun je u svoje slobodno vrijeme u radionici napravio prstene za obitelj, a ostali su sačuvani sve do danas. Ručno rađeni prsteni nisu jedini prsteni koje su sačuvali jer Mirjana ima i željezne prstene koje su dobili u zamjenu za zlato, prema tadašnjoj akciji u kojoj su građani pomagali stradalnicima rata.
Mirjana Paušak, viša kustosica-voditeljica Muzeja Valpovštine, izjavila je:
“Nakon rata, obitelj se vratila u Osijek, ponijevši sa sobom brojne predmete s bojišnica Prvog svjetskog rata i iz bečke svakodnevnice. Baka Franciska sačuvala je razglednice koje joj je Antun slao s fronti, a imali su i brojne fotografije s prijateljima vojnicima, iz vojne radionice i obiteljskog života u Beču. Zanimljivo je kako su sudjelovali i u nacionalnim humanitarnim akcijama, pa su između ostalog sačuvali ženski i muški prsten s natpisom na njemačkom jeziku ‘Dadoh zlato za željezo’, kada su darovali zlato i u zamjenu dobili željezne prstene.
Djed je i sam bio spretan u radionici, pa je u slobodno vrijeme izradio prstene za baku i mamu, s njihovim inicijalima i ukrasima. Godinama je baka čuvala naslijeđe iz Beča s posebnom pažnjom i sjećam se priča koje nam je prepričavala, ali isto tako su se zatim pomalo zaboravili i pogubili u našoj obiteljskoj ostavštini, a to naša djeca i povijest ne zaslužuju. Obljetnicom i izložbom u Valpovu, prisjetila sam se da i ja imam materijale koje sam sada ponovno počela istraživati i naravno da ću rado digitalne verzije podijeliti sa svima.”
Tijekom Dana prikupljanja uspomena bit će i drugih tematskih aktivnosti poput projekcija filmova o Velikom ratu, predavanja i izložbi, primjerice izložba ‘Zadar u Prvom svjetskom ratu’ u Hrvatskom državnom arhivu.
Oni koji ne mogu doći na Dane prikupljanja uspomena više informacija o tome kako sami mogu fotografirati, skenirati i staviti materijale na Europeanu, mogu pronaći na internetskim stranicama Europeana1914-1918.
Mirjana Paušak, viša kustosica-voditeljica Muzeja Valpovštine, doputovala je iz Osijeka kako bi ispričala priču o svome djedu i digitalizirala predmete iz Prvog svjetskog rata iz obiteljske ostavštine za Europeanu. Tijekom Prvog svjetskog rata Antun Širo, Mirjanin djed, radio je kao vrsni majstor strojobravar u vojnoj radionici u Beču. Djed Antun je mobiliziran u Osijeku, dok se bavio strojobravarskim poslom i prve dvije godine rata proveo je na bojišnicama u današnjoj sjevernoj Rumunjskoj i zapadnoj Ukrajini. Dok su boravili u Beču, djed Antun je u svoje slobodno vrijeme u radionici napravio prstene za obitelj, a ostali su sačuvani sve do danas. Ručno rađeni prsteni nisu jedini prsteni koje su sačuvali jer Mirjana ima i željezne prstene koje su dobili u zamjenu za zlato, prema tadašnjoj akciji u kojoj su građani pomagali stradalnicima rata.
“Nakon rata, obitelj se vratila u Osijek, ponijevši sa sobom brojne predmete s bojišnica Prvog svjetskog rata i iz bečke svakodnevnice. Baka Franciska sačuvala je razglednice koje joj je Antun slao s fronti, a imali su i brojne fotografije s prijateljima vojnicima, iz vojne radionice i obiteljskog života u Beču. Zanimljivo je kako su sudjelovali i u nacionalnim humanitarnim akcijama, pa su između ostalog sačuvali ženski i muški prsten s natpisom na njemačkom jeziku ‘Dadoh zlato za željezo’, kada su darovali zlato i u zamjenu dobili željezne prstene.
Djed je i sam bio spretan u radionici, pa je u slobodno vrijeme izradio prstene za baku i mamu, s njihovim inicijalima i ukrasima. Godinama je baka čuvala naslijeđe iz Beča s posebnom pažnjom i sjećam se priča koje nam je prepričavala, ali isto tako su se zatim pomalo zaboravili i pogubili u našoj obiteljskoj ostavštini, a to naša djeca i povijest ne zaslužuju. Obljetnicom i izložbom u Valpovu, prisjetila sam se da i ja imam materijale koje sam sada ponovno počela istraživati i naravno da ću rado digitalne verzije podijeliti sa svima.”
Dani prikupljanja uspomena:
ZAGREB, 3. i 4. listopada 2014.
Hrvatski državni arhiv, od 10 do 16 sati
Marulićev trg 21, Zagreb
+385 1 4801 999
OSIJEK, 10. i 11. listopada 2014.
Državni arhiv Osijek, od 10 do 16 sati
Kamila Firingera 1, Osijek
+385 31 207 240
KOPRIVNICA, 10. i 11. listopada 2014.
Knjižnica i čitaonica ‘Fran Galović’, Koprivnica, od 10 do 17 sati (10. listopada) i od 10 do 13 sati (11. listopada)
Zrinski trg 6, Koprivnica
+385 48 622 363
RIJEKA, 12. i 13. prosinca 2014.
Gradska knjižnica Rijeka, Narodna čitaonica, od 10 do 16 sati
Korzo 24, Rijeka
+385 51 335 107
DUBROVNIK i KORČULA, 19. i 20. prosinca 2014.
Državni arhiv Dubrovnik, od 10 do 16 sati
Sv. Dominika 1, Dubrovnik
Arhivski sabirni centar Korčula-Lastovo, od 10 do 16 sati
Kampuš (Mratinje), 20275 Žrnovo, Korčula
+385 20 321 031
