U splitskoj bolnici na zidu visi slika četničkog vojvode

Nisam mogao svojim očima vjerovati kada sam nedavno, na Klinici za radiologiju KBC-a Split, gdje sam došao napraviti pregled, vidio obješenu sliku bivšeg četničkog povjerenika za Split, iz Drugog Svjetskog rata, liječnika Jakše Račića – kazuje nam zgroženi Željko Čajo, hrvatski branitelj, dragovoljac i invalid.

I zaista! Na jednom od zidova Klinike za radiologiju, na samom ulazu u nju, stoji obješena slika dr. Jakše Račića ispod koje piše kako se radi o prvom rendgenologu i inženjeru medicinske radiologije u Splitu. Za one malo manje upućene ili one koji manje poznaju povijest – ništa neobično, slika na zidu i ništa više, posebice jer je slika Jakše Račića obješena pokraj starog, odnosno prvog rendgenskog uređaja u Splitu. No za one koji poznaju povijest Splita, u najmanju ruku je neprihvatljiv prizor.

Rođeni Hvaranin

– Da je taj Jakša Račić bio samo liječnik, ja ne bih, naravno, imao ništa protiv. No, on je na početku Drugog svjetskog rata pristupio četničkom pokretu, pa ga je čak četnički vojvoda Draža Mihailović imenovao povjerenikom za Dalmaciju.

I sada takav monstrum krasi jedan od zidova KBC-a Split, gdje ja kao hrvatski branitelj, ranjavan u Domovinskom ratu, koji se borio protiv četnika, moram dolaziti na pregled i gledati njegovu sliku. Nečuveno!

Očigledno ravnatelji splitske bolnice loše obilaze odjele svoje bolnice, kada ne znaju što im sve “ukrašava” prostor.

U životopisu Jakše Račića, koji je rođen 5. kolovoza 1868., a umro je (ili je ubijen) 1943. godine, piše kako ga je vođa četničkog pokreta, zloglasni Draža Mihailović, imenovao četničkim povjerenikom za Split i Dalmaciju.
Račić se rodio u Vrbanju na otoku Hvaru, a u Pragu, Grazu i Innsbrucku studirao je medicinu. Doktorirao je 1900. godine.

Nakon toga radio je u Innsbrucku kao asistent na Institutu za opću i eksperimentalnu patologiju. Daljnju specijalizaciju završio je u Ljubljani, da bi 1904. otvorio u Splitu i svoju kliniku. Poslije je dogurao i do gradonačelnika.

– Kao čovjek i branitelj strahovito sam ponižen činjenicom da takvoj osobi slika visi u bolnici. Htio sam da ljudi u Hrvatskoj vide i čuju za ovu sramotu. Da sam otišao u Ravnateljstvo bolnice, oni bi vjerojatno skinuli sliku sa zida i “vuk bi izija magare”. Nikome ne bi bilo ništa.

Tko je to objesio?

Ja želim da oni koji su dopustili da se ova slika objesi odgovaraju za ovo i da objasne kako je bilo moguće da takva osoba “uljepšava” bolnicu – rekao je Čajo. Nakon što je ugledao sliku, Čajo je razgovarao sa svojim prijateljima braniteljima, kao i s običnim građanima. Njihova mišljenja o tome što treba raditi bila su podijeljena.

– Moji prijatelji suborci koji su prošli dobar dio Domovinskog rata bili su zapanjeni kada sam im rekao što sam vidio u bolnici i rekli su da to treba odmah skinuti.

A oni koji nisu bili u ratu, rekli su mi da se ne opterećujem time, da se ne petljam, jer da postoje institucije koje će se time baviti.

A ja ne mogu zatvoriti oči pred ovom slikom. Pa ti četnici su najveće zlo koje se zbilo u Drugom svjetskom ratu, a svi znamo što su radili po Hrvatskoj u Domovinskom ratu. I sada moram, u zemlji za koju sam se borio, gledati u slike aveti prošlosti.

Za mene je to neprihvatljivo, a vjerujem i za veliku većinu ljudi. Mene najviše muči tko je ovu sliku objesio na zid splitske bolnice. Je li to bilo za vrijeme bivše Jugoslavije ili je to netko objesio u mojoj, našoj Hrvatskoj? – kazuje Čajo.

– Možda će netko prigovoriti kako je Račić bio zaslužni liječnik. Pa što ako je on to bio? Bilo je zasigurno i drugih, pa njihove slike ne vidim nigdje. Hoće li sutra slike nekog liječnika-četnika osvanuti na zidu bolnice u Vukovaru?

Ma, ne čudim se više ništa. Šta se ovo događa u zemlji za koju sam se borio, ne mogu doći sebi. Pa naše državne delegacije odlaze u Srbiju u posjet srbijanskom predsjedniku Nikoliću, koji je zamijenio Šešelja na čelu Radikalne stranke i koji je četnički vojvoda. Nečuveno!

Razočaran sam u sve dosadašnje hrvatske vlasti. Pogotovo u sve one prije, koje su se klele u Hrvatsku, a upropastile su i pokrale ovu zemlju – zaključuje Čajo.
ivica marković
Snimio joško ponoš / cropix

Gradonačelnik sa zaslugama

Jakša Račić bio je i splitski gradonačelnik, koji bi vjerojatno ušao u povijest kao zaslužan i štovani građanin grada podno Marjana da nije pristupio četničkom pokretu ratnog zločinca Draže Mihailovića.

Dužnost gradonačelnika obnašao je od 1929. do 1933. godine. On je počeo modernizaciju gradske bolnice i počeo je pošumljavati Marjan. Za Marjan ima velike zasluge jer je zajedno s društvom “Marjan”, osim pošumljavanja, izgradio staze i naselio park-šumu srnama i zečevima.

A onda je došao Drugi svjetski rat i Račić je pristupio zlotvorima četnicima…

Pokop na vrhu Marjana

Jakša Račić skončao je svoj život nakon što su ga 18. kolovoza 1943. na ulazu u zgradu u kojoj je živio nožem napala dvojica partizanskih ilegalaca. Uboden je dva puta, i to u bedro i prsište. Interesantno je da mu je pogreb bio organiziran u 6.30 ujutro jer su talijanske vlasti željele izbjeći moguće nerede. Naime, četnici iz Dalmacije htjeli su doći na njegov pogreb, ali im to nije dopušteno, pa su ga ranom zorom pokopali – kaže Čajo.

Kako se navodi u nekim dokumentima, Račić je u napadu teško ozlijeđen, a preminuo je 23. kolovoza. Na vratu je imao ogrebotine, jer ga je jedan od napadača uhvatio za vrat i gušio, dok mu je drugi zadao ubode nožem. No ubodi nožem nisu bili pogibeljni jer nisu bili duboki. Račić je pri padu zadobio veću ozljedu glave. Pokopan je 25. kolovoza na groblju na vrhu Marjana.

Kako je obiteljima poklanih?

U ovoj našoj Hrvatskoj, nažalost, najlakše je onim braniteljima koji su poginuli. Oni ništa ne vide i ne čuju. Oni ne znaju u što se pretvorila njihova voljena zemlja za koju su se borili.

Sada zamislite kako je onima koji su u Domovinskom ratu teško ozlijeđeni i koji su osakaćeni, koji su ostali bez očiju, ruku, nogu ili kojima su četnici poubijali obitelji. Možda i netko od takvih dolazi na Kliniku za radiologiju i mora gledati u sliku četničkog povjerenika za Dalmaciju – priča Čajo.

‘Prijavit ću DORH-u’

Čajo traži da se slika makne i da se dozna tko ju je i pod kojim okolnostima stavio na zid. Ako ova slika ne bude maknuta, sve ću prijaviti DORH-u, tražit ću da se slika makne i da se ispita tko je za ovo krivac – kazuje Čajo.

Dr. Dujomir Marasović: Tu bih sliku odmah razbio!

Šokiran činjenicom da na zidu KBC-a Split visi slika četničkog povjerenika za Dalmaciju iz razdoblja Drugog svjetskog rata bio je i prof. dr. Dujomir Marasović, bivši ravnatelj KBC-a Split, koji je na toj funkciji bio osam godina, a koji je sada zastupnik HDZ-a u Saboru RH.

– Prvi put čujem za to. Šokiran sam. Uopće nisam znao da ta slika postoji, a kamoli da visi na zidu. Moram biti iskren da nisam znao ni da je taj dr. Račić bio četnički povjerenik za Dalmaciju. Nitko me na nešto takvo, za vrijeme moga mandata, nije upozorio na to. Da sam to znao, skinuo bih tu sliku i razbio je.

Kakve to veze ima da je taj Račić bio liječnik, ako je bio četnik i izdajica svoga naroda. Pa i Ante Pavelić je bio advokat, i to dobar, pa zar bi i njegova slika trebala visjeti u nekoj ustanovi? – pita se prof. dr. Dujomir Marasović.

Izvor: Slobodna Dalmacija