Sve što je rafinirano i vrlo obrađeno je nezdravo. Isto se može reći za ulje od sjemenki, biljna ulja i margarin.
Ovi se proizvodi nude kao jedan od načina da smanjite rizik od nastanka šećernih bolesti. Nude se kao zdravija opcija punomasnih jestivih ulja. Ali, činjenica je da zapravo mogu uzrokovati sve probleme koje bi zapravo trebali riješiti.
Istraživanja su pokazala da se rizik od bolesti srca povećava zbog visoke razine polinezasićenih masti kao što je Omega-6.
Na blogu Istine i laži o hrani o hrani objavljen je zanimljiv, opsežan i detaljan članak o povijesti margarina i njegovu utjecaju na zdravlje koji u cijelosti prenosimo:
Margarin se na svjetskoj sceni pojavio 1869. godine, konstruiran kao jeftina zamjena za maslac za radničku klasu. Margarin međutim nema ništa zajedničko s maslacem. Otkako je ratarstva na zemlji čovjek je koristio maslac koji je jedna prirodna, hranjiva i zdrava namirnica. Margarin je nešto sasvim drugo, jedan potpuno neprirodan, nejestiv i štetan proizvod koji se nikako ne bi trebao nazivati – namirnicom.
Margarin se proizvodi od biljnih ulja. Visoka temperatura u procesu prešanja ulja uništava u njima antioksidante te nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oštećenja u stanicama i povećati rizik od raka. Zatim se na brutalni kemijski način ulja stvrdnjavaju, postupkom hidrogenacije ili promjenom masnih kiselina (esterifikacijom). U ovim postupcima koriste se opasne kemikalije čiji se ostaci nalaze u gotovom proizvodu na policama naših prodavaonica.
Veliki je problem što i hidrogenizacija i promjena masnih kiselina (esterifikacija) dovode do toga da se molekule masnoće mijenjaju u takve oblike kojih uopće nema u prirodnim masnoćama i potpuno su nepoznate našem metabolizmu. Masnoće grade staničnu stijenku koja je po Bruce Liptonu, međunarodno poznatom naučniku sa područja stanične bilogije, glavni dio stanice jer omogućuje komunikaciju stanice s okolišem. Ako se u nju ugrade neprirodne masnoće iz margarina ona ne radi na normalan način.
U postupku hidrogenizacije ulje se obrađuje vodikom uz pomoć nikla kao katalizatora. Uslijed ovog procesa dolazi do stvaranja trans-masnoća za koje je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje. Industrijske trans-masnoće povećavaju rizik od dijabetesa, raka, srčano-žilnih bolesti te oštećenja fetusa. Osim u margarinu, nalaze se i u mnogim vrstama kupovnih peciva, keksa i kolača, sladoleda, čokolade i čipsa.
Promjena masnih kiselina (esterifikacija) znači da se molekule masnoće razbijaju pa se ponovo spajaju po načelu slučajnosti uz pomoć natrij-metilata. Ovdje se ne stvaraju trans-masnoće ali masnoće koje nastaju potpuno se razlikuju od prirodnih masnoća i našem su organizmu neprepoznatljive. Kako masnoće sudjeluju u cijelom nizu važnih biokemijskih procesa u tijelu, tako ove izobličene masnoće izazivaju razne poremećaje i dovode do bolesti. Npr. stvrdnuto palmimo ulje (čest sastojak u margarinima) može pridonijeti stvaranju tromboze (stvaranju ugrušaka u krvotoku).
Ovakvim prelaskom u čvrstu konzistenciju ulja se užegnu i toliko smrde da se ovo mazivo (budući margarin) mora isprati parom. Uz pomoc kaustične sode i kemijskih sredstava za izbjeljivanje ovaj se proizvod izbjeljuje kako potrošaci ne bi vidjeli njegovu ružnu sivu boju. Ako je išta vitamina i minerala preostalo nakon stvrdnjavanja ulja, ovaj zadnji proces ispiranja i izbjeljivanja ih potpuno uništava. Ostaje jedna bezlična masa kojoj se na kraju dodaje umjetni okus i boja maslaca.
Ostaci sljedećih opasnih kemikalija mogu se naći u gotovom proizvodu – margarinu:
- ekstrakcijski benzin heksan, u određenoj količini eksplozivan, oštećuje živce
- aceton, zapaljiva tvar, štetan za mozak i živce
- fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina
- kaustična soda
- metal nikal kao katalizator kod hidrogenizacije
- metanol (stvara se od natrij-metilata kod esterifikacije)
- izbjeljujuća sredstva
- PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjačih kancerogenih tvari)
Dio se ovih kemikalija koristi u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat kemijskih reakcija u tom procesu. Jedan dio kemikalija dolazi čak s brodova za transport sirovina, jer se u istim tankovima prevoze kemikalije (npr. razna kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin. Sve više znanstvenih studija pokazuje vezu između konzumacije margarina i alergija, ekcema, astme, alergijskog začepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod djece.
Kako margarin sadrži previše omega-6 masnoća iz biljnih ulja, time doprinosi neravnoteži između naše konzumacije za život važnih skupina masnih kiselina, omege-3 i omege-6. Neravnoteža između ovih dvaju masnoća uobičajena je upravo zbog prevelikog unosa omege-6 koja se nalazi u velikom broju industrijski obrađenih namirnica i biljnih ulja, dok omegu-3 nalazimo samo u plavoj ribi, mesu životinja koje prirodno pasu i jajima kokoši koje se slobodno kreću i same nalaze svoju hranu. Ova neravnoteža (višak omege-6) izaziva upalne procese u tijelu te je uzročnik mnogih kroničnih bolesti modernog čovjeka.
Margarin je potpuno neprirodan proizvod prepun opasnih kemikalija brutalno manipuliran na molekularnoj razini te sadrži masnoće strane ljudskom organizmu. Jedan moj kolega je nedavno napravio eksperiment i ostavio jedan poveći komad margarina i isti toliki komad maslaca vani u prirodi. Maslaca je vrlo brzo nestalo, jer je postao hrana raznim mravima, i drugim kukcima te brojnim mikroorganizmima koji se nalaze u prirodi. Margarin je mjesecima ostao netaknut. Nijedno živo biće nije toliko glupo da jede ovo mazivo osim čovjeka.
Naravno, proizvođači margarina vam ništa od ovoga neće priznati jer su u pitanju ogromne, milijunske zarade. Biljna ulja koja se koriste za proizvodnju margarina su bagatelno jeftina pa se ovi proizvodi jako isplate. U Švedskoj čak profesori pri “Livsmedelsverket” (Državna služba za prehrambene artikle) primaju dodatne plaće od margarinske industrije kako bi promovirali ovo nejestivo mazivo kao super zdrav proizvod. Nažalost, novac upravlja svijetom i ljudima, ali polako će se i to promijeniti. Moć je ipak u rukama potrošača jer svaki pojedinac odlučuje gdje će uložiti svoj novac i hoće li biti potrošač ili – žrtva. Zato kupujte maslac, a margarin izbjegavajte pod svaku cijenu!
