Grad Zagreb priprema se za europsku Univerzijadu u srpnju 2016., dokad se planira urediti više sportskih, prometnih i komunalnih objekata, u što će biti uloženo oko 1,5 milijardi kuna.
Na Europskim sveučilišnim igarama, kojima će 2016. Zagreb i Rijeka biti domaćini, nastupit će oko 5500 studenata sportaša iz 45 europskih zemalja i s tristotinjak sveučilišta. Mladi europski sportaši natjecat će se u 19 sportova i dva sporta za studente s invaliditetom, a pritom će koristiti 40 sportskih objekata u Zagrebu i 15 u Rijeci.
Tijekom 12 dana trajanja Univerzijade sudionici će biti smješteni u studentskim domovima u Zagrebu i u Rijeci.
“Procjena ukupnih ulaganja u sportske objekte je oko 1,5 milijardi kuna. Ta će se sredstava dobrim dijelom osigurati iz fondova EU”, rekao je Hini pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić.
Do Univerzijade planira se temeljita obnova dvaju studentskih domova: Stjepan Radić i Cvjetno naselje, u što će biti uloženo 290 milijuna kuna europskih sredstava. “Time će se podići standard smještaja na visoku europsku razinu u oba doma”, najavljuje Lovrić.
Za sportske objekte planirano je 136 milijuna kuna u okviru minimalnog programa obnove, a u to su uključene sanacije, rekonstrukcije i izgradnje nekolicine školskih i sportskih dvorana, nogometnog stadiona “Zagreb”, NK “Rudeš”, nogometnih igrališta i sportsko-rekreacijskih centara.
Na Rekreacijsko-sportskom centru Jarun planira se uređenje sportskih borilišta, tribina i popratnih sadržaja te svlačionica, klimatizacija i informatizacija dvorana.
Iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport ističu da imaju u planu i velike projekte s kojima Grad Zagreb aplicira na fondove EU, pa su tako izdvojili temeljitu rekonstrukcija Doma sportova, za što treba oko 550 milijuna kuna, a to bi ujedno bila najveća investicija.
Slijedi dovršetak Maksimirskog stadiona s oko 250 milijuna kuna, dok se za 150 milijuna kuna planira izgradnja velike polivalentne studentske sportske dvorane kod Studentskog doma “Stjepan Radić” na prostoru kod Kineziološkog fakulteta (Zapadni sveučilišni kampus). U planu je i izgradnja ragbi centra u Zagrebu za 20 milijuna kuna.
Kad je riječ o kapitalnim prometnim projektima, planira se izgradnja Šarengradske ceste i denivelacija Rotora u Remetincu.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jedan je od članova Organizacijskog odbora europske Univerzijade i osnivač zagrebačkog Organizacijskog odbora 3. Europskih sveučilišnih igara Zagreb – Rijeka 2016.
Bandić je već bio najavio ulaganja u zagrebačke sportsku i prometnu infrastrukturu, podsjećajući kako se u sportske objekte, osim Arene, nije ulagalo od Univerzijade 1987. No, ima i onih koji tvrde da je to “dobar Bandićev spin” za konačno uređenje Maksimirskog stadiona, za koji se namjerava utrošiti do 250 milijuna kuna.
“Iz gradskog proračuna to se sigurno neće financirati, a hoćemo li za to dobiti neka druga sredstava, hoće li ‘oživjeti’ Gradski ured za EU fondove i hoće li se angažirati privatni kapital, on (Bandić) vjerojatno zna odgovore na ta pitanja”, izjavio je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor.
“Kao Zagrepčanin i predsjednik Gradske skupštine volio bih da privučemo kapital i dobijemo što više novih objekata. To je sve u našem interesu. Zagreb se preporodio nakon Univerzijade 1987.”, dodao je Kosor.
Iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport poručuju kako se organizacijom Europskih sveučilišnih igara žele stvoriti preduvjeti dugoročnog razvoja studentskog sporta u Zagrebu i u Hrvatskoj.
“Kroz pripremu za odvijanje manifestacije želimo ubrzati procese razvoja sporta u Zagrebu i Rijeci te stvoriti preduvjete za novi zamah u razvoju cjelokupnog sporta, a naročito studentskoga sporta u Hrvatskoj. Osim toga, budući da će se u oba grada prethodno napraviti građevinske i druge pripreme, Zagreb i Rijeka će doživjeti svojevrsnu renesansu u svakom pogledu”, navode iz tog ureda.
Europske sveučilišne igare Zagreb – Rijeka 2016. bit će najveće sportsko natjecanje ikada održano u Hrvatskoj, veće od Univerzijade 1987. i Mediteranskih igara u Splitu 1979.
