Zahvaljujući zastupnicima iz RS-a, Borjana Krišto u prednosti pred Slavom Kukićem

Premda Borjana Krišto i Slavo Kukić, kao kandidati za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH mogu računati na po (najviše) 17 sigurnih glasova, kandidatkinja HDZ-a BiH (i HDZ-a 1990) ipak je u blagoj prednosti, piše “Oslobođenje”.

Razlog toga je u entitetskom glasanju u Parlamentu BiH. Naime, Krišto može računati na sigurnu podršku osam zastupnika iz SNSD-a, četiri iz SDS-a, te jednog iz DNS-a, što je 13 od ukupno 14 zastupnika iz RS-a. Iako ima potporu svega četiri zastupnika iz Federacije, što nedovoljno da bi bila izabrana, Borjana krišto je bliža premijesrkoj funkciji!

Da bi njen izbor bio osporen, nužno je da (u drugom krugu) protiv njezina izbora bude dvije trećine zastupnika iz FBiH, odnosno njih 19. Kako sada stvari stoje, moglo bi ih biti 17, ako se računaju glasovi zastupnika SDP-a (osam), SDA (sedam), te po jedan iz HSP-a BiH i NSRB-a. Naravno, pod uvjetom da Mladen Ivanković Lijanović odustane od kandidature za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.

Ostane li pak Ivanković Lijanović samostalni (drugi) kandidat stranaka platforme, Slavo Kukić bi izgubio jedan glas i ostao na 16.

No, i kada bi Kukić imao potporu svih 17 glasova stranaka platforme u Zastupničkom domu PSBiH, činjenica da svi oni dolaze od zastupnika iz FBiH ne ide mu u prilog. Iz RS-a bi eventualno mogao računati na podršku samo jednog, i to zastupnika PDP-a, što je potpuno nedovoljno za izbor (potrebna minimalno podrška jedne trećine – pet zastupnika).

Važnu ulogu u izboru budućeg predsjedavajućeg Vijeća ministara mogli bi imati četiri zastupnika SBB-a, dva iz Stranke za BiH, te jedan iz DNZ-a. Od njih zapravo ovisi hoće li Borjana Krišto i biti izabrana za predsjedateljicu Vijeća ministra BiH.

“Oslobođenje” podjeća da je upravo uz presudni utjecaj iz RS-a te uz potporu četiri zastupnika SBB-a i dva Stranke za BiH zastupnik HDZ-a 1990 u Zastupničkom domu PSBiH Božo Ljubić izabran za drugog zamjenika predsjedavajućeg na nastavku konstituirajuće sjednice 20. svibnja.

Do pozicije je Ljubić došao tijesnom većinom, i to u drugom krugu izjašnjavanja sa 22 glasa za (SNSD, SDS, DNS, HDZBiH, SBB i SBiH) 16 protiv (SDP, SDA, HSP i NSRB), te jednim suzdržanim (DNZ). Njegov protukandidat, zastupnik HSP-a BiH Zvonko Jurišić, također je imao identičan broj glasova za – 22, ali s drugačijim omjerom raspodjele snaga po entitetima. Jurišić je, naime, osigurao potporu SDP-a, SDA, NSRB-a, te također, SBB-a i SBiH, ali je za protivnike imao čak 13 zastupnika iz RS-a (SNSD, SDS i DNS), što je više od dvije trećine (deset) glasova protiv. Upravo to ga je onemogućilo da bude izabran. I u ovom slučaju DNZ je bio suzdržan.

Presudili su, dakle, glasovi zastupnika iz RS-a. Pretpostavke su stoga da bi se to moglo ponoviti i u slučaju predsjedatelja Vijeća ministara BiH, piše “Oslobođenje”.