Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je beogradskom tisku da DSHV očekuje jedan zastupnički mandat u skupštini Srbije nakon predstojećih prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji na koje izlazi u koaliciji s oporbenom Demokratskom strankom (DS).
“Ne idemo samostalno na izbore jer trebamo sakupiti 10.000 potpisa, što je – proporcionalno gledano – kao kada bi Srpska napredna stranka (SNS) za svoju listu trebala sakupiti milijun potpisa”, objasnio je Žigmanov za list Politika od srijede, prenosi Hina.
“Osjećamo se kao između čekića i nakovnja, pri čemu je sada jasno tko je čekić, a tko nakovanj”, rekao je Žigmanov, naglasivši kako je DSHV “racionalno prosudila” da je bolje ići u savez s Demokratskom strankom, te da nakon izbora računaju na jedan mandat.
Žigmanov je, komentirajući polemiku visokih dužnosnika Srbije i Hrvatske o nezastupljenosti hrvatske manjine u državnom parlamentu Srbije, ocijenio da će pitanje položaja hrvatske zajednice “biti instrumentalizirano” sve dok unutar Srbije ne budu pravedno riješeni problemi s kojima se suočavaju Hrvati u Srbiji.
Na ocjenu hrvatskog šefa diplomacije Mire Kovača da Srbija ne poštuje obveze međudržavnog sporazuma po kojemu predstavnici hrvatske zajednice trebaju imaju zajamčene mandate u Skupštini Srbije, ministar vanjskih poslova Ivica Dačić reagirao je tvrdnjom da hrvatska zajednica može dobiti tri mjesta u parlamentu, ali njezini predstavnici ne koriste to pravo iz izbornog sustava.
Ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović je bio oštriji poručivši Hrvatskoj da Srbiji ne drži lekcije o pravima nacionalnih manjina već da sama osigura ona prava za nacionalne manjine kakve treba imati svaka manjina u Europi.
Žigmanov je komentare srbijanskih dužnosnika ocijenio “više nego problematičnim” ocijenivši da su “za unutarnjopolitičke prilike”.
Istodobno, vođa DSHV uzvraća i na tvrdnje predsjednika Odbora za ljudska i manjinska prava Skupštine Srbije u prethodnom mandatu Mehe Omerovića da bi oko 60.000 Hrvata u Srbiji, ako bi izišli na izbore samostalno, kao druge nacionalne manjine, mogli dobiti do tri zastupnička mandata.
“Meho Omerović ili ne razumije ono što određuje političku participaciju manjinskih zajednica ili govori neistine. Ne možemo se prijaviti na izbore kao manjinska stranka uz uvjete koji vrijede i za stranke većinskog naroda. Omerović je prešutio da bi za valjanu izbornu listu trebalo skupiti 10.000 ovjerenih potpisa”, rekao je Žigmanov, dodavši kako Omerović, premda bivši predsjednik odbora za ljudska i manjinska prava, ne zna točan broj Hrvata u Srbiji.
“Dakle broj Hrvata nije 60.000, nego 57.900. Kad se od toga odbiju malodobni i oni koji ne mogu pristupiti glasovanju, broj onih koji mogu izići na izbore nije veći od 45.000. Od tog broja prikupiti 10.000 potpisa je – proporcionalno gledano – kao kada bi Srpska napredna stranka za svoju listu trebala sakupiti milijun potpisa – nemogućno je”, naglasio je Žigmanov.
On rješenje vidi u provođenju i poštovanju sporazuma Srbije i Hrvatske.
“Mi se zalažemo za to da se provede sporazum koji je Republika Srbija potpisala, a riječ je o segmentu koji se odnosi na političko reprezentiranje manjine, to jest njihovu demokratsku participaciju i primjenu rješenja koje postoji u Hrvatskoj”, istaknuo je Žigmanov govoreći o Srbima u Hrvatskoj koji imaju tri mandata u Hrvatskom saboru.
