Danas se navršilo 23 godine od zločina nad Hrvatima u Uzdolu. Zločina za kojeg još nitko nije osuđen.
Polaganjem vijenaca pred spomen obilježjem hrvatskim žrtvama, u memorijalnom centru u Uzdolu te misom zadušnicom koju je ispred župne crkve u Uzdolu predvodio mons. Tomo Vukšić, vojni biskup ordinarij u BiH, danas 14. rujna kojeg Katolička crkva slavi kao blag Uzvišenja svetog križa, obilježena je 23 obljetnica stravičnog zločina kojeg su pripadnici Armije BiH počinili nad Hrvatima župe Uzdol.
Nakon mise i polaganja vijenaca blagoslovljeno je i gradilište spomen obilježja poginulim pripadnicima 3. Bojne ramske brigade HVO-a.
Uzdol je bio ratni zločin kojeg su počinili pripadnici Armije BiH nad tamošnjim autohtonim stanovništvom Hrvatima. Pripadnici Armije BiH upali su u selo Uzdol u samo jutro, 14. rujna 1993.
Ljudi su ubijani puškama, pištoljima. Mnogi su dobili metak u zatiljak, neki su izbodeni noževima, kuće su spaljene, crkva i županijski ured su teško stradali. Mrtva tjelesa djece i staraca su masakrirana. U selu je ubijena 41 osoba, 29 civila i 12 vojnika HVO-a.
Sutradan su u Uzdol ušle postrojbe HVO-a i ugledale stravičnu sliku zločina. U Uzdolu je na spomen na taj zločin podignut veliki drveni križ na kojem je ugrađen još 41 mali križ i na svakom zapisano ime i prezime, dan rođenja i smrti svake uzdolske žrtve.
Sud Bosne i Hercegovine početkom rujna potvrdio je optužnicu koja optuženog Envera Buza tereti da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva 1993. godine u selu Uzdol.
Optužnica tereti Buzu da je u vrijeme oružanog sukoba između Armije BiH, s jedne strane i HVO, s druge strane, kao komandant Samostalnog bataljona Prozor Armije BiH propustio kazniti pripadnike Armije RBiH koji su 14. rujna 1993. godine izvršili napad na selo Uzdol, općina Prozor i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiče ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.
U lipnju je u Tužiteljstvu BiH u okviru istrage za zločin počinjen nad civilima hrvatske nacionalnosti u selu Uzdol kod Prozora, saslušan je ratni zapovjednik Samostalnog prozorskog bataljona Armije BiH, Enver Buza.
U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), kazao je da je već drugi put u mjesec dana dao iskaz u Tužiteljstvu BiH.
“Ako je Haag presudio da nije bilo zločina, ako se zna da je Uzdol bio legtiman vojni cilj, onda mi nije jasno zašto se Uzdol uopće istražuje u Tužiteljstvu“, kazao je Buza za BIRN BiH.
Zločin u Uzdolu, selu 11 kilometara udaljenom od Prozora, počinjen je 14. rujna 1993. godine.
Da se zločin dogodio doznalo se brzo, i to nakon pisma Tadeusza Mazowieckog, specijalnog izvjestitelja Ujedinjenih Nacija (UN) za ljudska prava za područje bivše Jugoslavije Aliji Izetbegoviću. Mazowiecky od predsjednika Predsjedništva Republike BiH traži da se istraže okolnosti koje su dovele do zločina.
Izetbegović naređuje Rasimu Deliću, zapovjedniku Armije Republike BiH (ARBiH) da istraži detalje akcije u Uzdolu i kazni odgovorne. Istragu o ubojstvima u Uzdolu obavila je služba sigurnosti 6. Korpusa ARBIH i vojna policija. O rezultatima obje istrage izviješten je Jusuf Jašarević, načelnik sigurnosti Glavnog štaba ARBiH.
Jašarević, u izvješću o akciji, navodi da nije bilo zločina nad civilima. Isto tako, Salko Gušić, tadašnji zapovjednik 6. Korpusa ARBIH u pisanom odgovoru navodi da je u akciiji stradalo 60 ljudi, da je među njima bilo civila, ali onih koji su imali oružje i pucali na vojnike ARBiH te da “sve drugo ne odgovara istini”. U svom izvješću nakon akcije, i Enver Buza je između ostalog ustvrdio kako su u Uzdolu stradali uglavnom naoružani civili.
Dvije godine nakon napada, u studenog 1995. godine, Sefer Halilović je u pismu sarajevskom dnevnom listu “Oslobođenje“ kazao kako je za ubojstva civila u Uzdolu kriv Enver Buza. U svom odgovoru Haliloviću, Buza je kazao ono što tvrdi i danas: „Radio sam samo ono što mi je naredio Sefer Halilović“.
Tužiteljstvo u Haagu nije uspjelo dokazati Halilovićevu odgovornost za ubojstva u Uzdolu te mu je u listopadu 2007. godine potvrđena oslobađajuća presuda. Tužitelj nije dokazao da je Halilović zapovijedao operacijom Armije BiH “Neretva ’93“, niti da je imao efektivnu kontrolu nad jedinicama koje su počinile zločine iz optužnice, te nije odgovoran za ubijstva počinjena u Uzdolu.
Izričući oslobođajuću presudu Haliloviću, Haag je ustvrdio kako je zapovijed za borbeno djelovanje u Uzdolu izdao Enver Buza te da je bio pod izravnim zapovjedništvom Rasima Delića.
Enver Buza je u proteklih godinu i pol u mirovini. Do tada je bio direktor Geodetskog zavoda Federacije BiH. Predmet istrage, Buza, bio je nekoliko puta kod haških istražitelja. Odbio je svjedočiti u Haagu o ovim okolnostima. Salko Gušić je vojni umirovljenik.
Rasim Delić je umro, kao i general Zićro Suljević koji je sa Buzom bio na osmatračkom mjestu tijekom napada. Sefer Halilović je predsjednik političke partije, bivši ministar, parlamentarac i kandidat na izborima za Predsjedništvo BiH.
Haag je ustvrdio za 26 mještana Uzdola da nisu ubijeni u borbi. Prema presudi, oni su ubijeni namjerno, nekoliko njih iz neposredne blizine, dvoje u kućama, jedno unakaženo, jedno ubijeno sjekirom. Ubijana su i djeca.
Najstarija žrtva Lucija Stojanović, imala je 88 godina. Najmlađa žrtva, Stjepan Zelić je imao 11 godina. Godinu dana starija bila je Dubravka Zelenika.
Foto: rama-prozor.info