POLITOLOZI TVRDE: Škoro želi u Hrvatsku uvesti De Gaulleov model vladanja državom

Miroslav Škoro

Odmah nakon što je Miroslav Škoro objavio kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima, neki su, komentirajući njegov istup, primijetili da on želi ovlasti veće od onih koje je imao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Škoro želi u Hrvatsku uvesti De Gaulleov model vladanja državom uz pomoć referenduma, a politolozi smatraju da programom hvata široki krug birača, u rasponu od suverenista do ogorčenih glasača centra, piše portal 24 sata.

“Njegov program traži ozbiljno redizajniranje političkog sustava Republike Hrvatske, on traži ovlasti kakve nije imao ni Franjo Tuđman”, kaže politolog Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Dodaje da je ta ideja “na tragu Ive Josipovića” koji je također tražio povećanje predsjedničkih ovlasti, premda ne ovako radikalno.

Koga je sve Škoro dobio na ovaj način? Između ostalog, potpisnike referendumskih inicijativa koje su Lovro Kuščević, Andrej Plenković i Miroslav Šeparović stavili u stanje trajne frustracije. To je, teoretski, bar pola milijuna glasova – protivnika Istanbulske konvencije, protivnika Marakeš kompakta, protivnika nekih manjinskih prava. Dobio je, nadalje, sve suvereniste – Škoro je odsvirao muziku za njihove uši bez ijednog falš tona. Ali, njegova je publika šira, a ambicije veće.

“On zna da samo s glasovima radikalne desnice ne može dobiti izbore”, kaže Šalaj.

“Škorina priča puno konzistentnija no što sam očekivao”, priznaje politički analitičar Davor Gjenero, pa objašnjava:

“To je u cijelosti degolovski model plebiscitarne demokracije; francuska Peta republika je definirana na referendumu. Sve do propasti zadnje zakonodavne inicijative, to je radio Charles de Gaulle. On se gentlemanski, kad mu je propala takva inicijativa, povukao na osamu i napustio politiku, čime je taj model vladavine u Francuskoj – ili vladanja Francuskom – okončan. Kad Škoro predlaže promjenu načela ustavnih sudaca, ja tu vidim trag ideje profesora Smerdela, koji je tražio nešto slično, da se točno odrede uloge sudaca, da se napusti model samokandidiranja te da ustavne suce predlaže akademska zajednica, vrh sudbene vlasi i odvjetnička komora, vodeći računa o tome da predlažu najbolje stručnjake za pojedini dio prava koji trenutno nedostaju… Tako da nije nužno to iščitavati kao orbanovski model utjecaja na ustavne suce”, kaže Gjenero.

Foto: Screenshot HTV

Komentari

comments