11. rujna 2001. – dan kada je Amerika pogođena u srce

Devet godina od “onoga” 9. rujna još cure povjerljivi podaci koji otkrivaju nove i nove detalje kako je smišljen plan napada na Ameriku. I dalje mnoge žrtve među 2965 poginulih nisu identificirane, a nedavno su na gradilištu u blizini mjesta Ground Zero, nađeni ostaci nesretno stradalih.

Mir se još uvijek nije vratio na mjesto gdje su srušena dva čudesno visoka i elegantna “blizanca”, ponos New Yorka. Svako malo pojavi se nešto novo što Amerikance podsjeti na novi Pearl Harbor koji se zbio u vrijeme kad je svijet ekonomski dobro živio, a Amerika bila neupitni predvodnik. Čas je riječ o ideji da se dva bloka od područja Ground Zero sagradi džamija, čas najava ludog pastora da će zapaliti Kuran.

Gdje je Bin Laden, idejni otac cijele terorističke operacije, više nitko ne spominje. Zameo mu se trag ili u pakistanskim planinama, ili u Afganistanu, ili bogzna gdje. Ostaje samo strašna opomena da nitko nigdje nije siguran, iako Al Qaida više ne može realizirati tako tragične napade. Ali, slaba je utjeha u tome da smo sada »sigurni«, jer terorizam, pogotovo korijeni zbog kojih je nastao, još postoje.

Sve je počelo 11. rujna 2001. u 8.46 sati po američkom vremenu kad je zrakoplov American Airlinesa udario u toranj Svjetskog trgovačkog centra. Djelovalo je čudovišno, nestvarno, kao da se nad Manhattanom snima neki film. Ubrzo, napadnut je Pentagon, pa drugi »blizanac« u New Yorku.

U još jednom zrakoplovu odvijala se prava drama, između putnika i otmičara koji su željeli, navodno, krenuti prema Bijeloj kući. Devetnaest terorista Al Qaide izvelo je najveći i najspektakularniji napad na Sjedinjene Države. Mnogi među njima godinama su živjeli u Americi, infiltrirani u tamošnje društvo, koristeći sve ono što američka demokracija nudi, od ljudskih prava do poštivanja različitih kultura, vjere i običaja.

Ranjeni su centri američke moći, Pentagon, Washington i financijsko središte New Yorka. I pitanje, kako se uza sav sustav obavještajne mreže to uopće moglo dogoditi. Odgovori nisu poznati ni danas, iako ono malo što je došlo do javnosti ukazuje na brojne propuste. [Vjesnik]