Nakon što mu je u kolovozu prošle godine Vijeće Europske unije produžilo mandat kao specijalnom izaslaniku EU u Bosni i Hercegovini, austrijski diplomat Valentin Inzko se u podosta navrata igrao igrica kojekakvim izjavama. Vjerojatno imajući na umu da svoje završava u BiH. Ostaje mu samo “sudačka nadoknada” do kraja kolovoza, ove, 2011. godine.
Piše: Ivan Kraljević | abcportal.info
” Prezaposleni” diplomat s plaćom većom od Obamine se “iscrpio” svojim radom u Bosni i Hercegovini. On je pred odlaskom, ali jedno pitanje i dalje ostaje aktualno. Hoće li napokon doći do toliko željene ravnopravnosti i konstitutivnosti u BiH?!
Svoje izlaganje počinjem njegovim izjavama u intervjuu za Večernji list u svibnju 2010. godine. Tada je Valentin Inzko izjavio kako je svjestan prakse preglasavanja Hrvata u BiH, te da apsolutno uvažava i razumije poziciju Hrvata. Svjestan je kako kaže da to stvara i nezadovoljstvo, te kako nije dobro za BiH. BiH bez Hrvata nije BiH. Iako, ne želeći koristiti riječ radikalizacija Inzko je napomenuo kako praksa preglasavanja Hrvata proizvodi političku frustraciju i ne vodi dobrome ni ovu zemlju, niti njezine narode ili bilo kojeg građanina pojedinačno. BiH je kao i EU – jedinstvo različitosti i to funkcionira jedino kroz dijalog i kompromis. Tako je tada govorio Valentin Inzko zanimajući se jednakopravnost. Položaj Hrvata je tada zahtijevao iznimnu pozornost, a sada?
Uzgred, početkom ove godine, cijenjeni gospodin Visoki predstavnik, potaknut brojnim upozorenjima u vezi s neravnopravnim položajem Hrvata u BiH, je upozorio, citiram “kako postoji opća suglasnost da bi se pozicija Hrvata mogla poboljšati na razini entiteta”. Zaključite sami, što je pod ovim podrazumijevao?
Nedugo nakon izbora Valentin Inzko je gostovao u Bakirovih 60 minuta i iznio svoj jasni stav o budućnosti BiH. Već tada se nije previše obazirao o reizboru Željka Komšića za hrvatskog člana. Uostalom, nije zaboravio reći kako je on daleko najpopularniji političar u BiH. On je novi, a stari, predstavnik Hrvata izabran od strane unitarista, a ne Hrvata. No, to i nije toliko važno. Inzku je izgleda bilo važnije pohvaliti program SDP-a BiH uz nadu kako će uspjeti dobiti adekvatne partnere za sljedeće četiri godine, koje se važne za budućih 40 godina. Ovakav SDP pod patronatom Zlatka Lagumdžije, budući da ima “strašan” program, zajedno sa svojim “koalicionim” partnerima bi nas mogao predvoditi u sljedećem razdoblju. Lagumdžija je odmah uzjahao osedlana konja, klimavo bh. društvo, te pronašao svoje “koalicione” partnere u SDA, HSP-u BiH i NSRzB koji su se okupili oko platforme. A, kao što bi obični čovjek, “pajdo” rekao: Gdje sam u svemu tome ja? Gdje su oni za koje su glasovali Hrvati? Gdje su legitimni predstavnici Hrvata? Njih se u svemu tome zaobišlo, ili što bi se reklo, volja hrvatskoga naroda se može staviti “mačku pod rep”?!
U jednoj od svojih mnogobrojnih izjava u proteklo vrijeme Inzko je istaknuo da treba strpljivo raditi na ravnopravnosti svih naroda (valjda i Hrvata) u BiH i stvarati klimu dobrodošlice za sve. A evo kako je on to zamislio?! Brzinski je okrenuo ploču i nastavio sa svojim izjavama.
Nakon mjeseci šutnje, čekanja i gledanja ustrajnih nastojanja “koalicionih partnera” da se uspostavi vlasti bez legitimnih predstavnika jednog konstitutivnog naroda, visoki predstavnik Valentin Inzko ipak se odlučio se umiješati između sukobljenih “koalicionih” partnera (SDP, SDA, HSP i NSRzB) s jedne i koalicijskih partnera (HDZ BiH i HDZ 1990) s druge strane.
U današnjem bosanskohercegovačkom društvu, koje se i dandanas nalazi u okovima otomanskog i komunističkog društva, kako Inzko kaže vehabije nisu problem, ali kako izgleda hrvatska borba za jednakopravnost jeste, te Inzko u samo mjesec dana okreće ploču i izjavljuje kako su Hrvati konstitutivan narod u BiH, te da imaju ista prava kao i drugi narodi. Vjerojatno će imati predsjedavajućeg Vijeća ministara u BiH, mada će se Inzko o tome još konzultirati i Ashdowna pitati što misli o svemu tome. Onda bi Hrvati, čitaj pažljivo, možda opet mogli imati predsjednika Federacije BiH, imat će trećinu ministarstava (u rukama nelegitimnih članova). “Potaknut” akcijom nekoliko nevladinih organizacija koje pokušavaju istaći prava Hrvata kroz potpisivanje peticije “Stop majorizaciji Hrvata u BiH”, Valentin Inzko kategorično odbacuje ideje o trećem entitetu i razmišljanje o tome naziva “gubljenjem vremena”.
Tako Inzko poput Velikog vođe poziva na žurnu uspostavu vlasti, ne obazirući se na činjenicu kako su Hrvati izgleda bezrazložno glasovali na proteklim izborima. Ispostavlja se kako su dva HDZ-a najveća kočnica u implementaciji izbornih rezultata budući da oni koče održavanje i sazivanje županijskih skupština u četiri županije u kojima su dobili povjerenje birača. Od njih se traži da izaberu delagate u Dom naroda FBiH i tako odustanu od posljednjeg “stupa obrane jednakopravnosti”, sprječavajući majorizaciju.
Kreće li se Valentin Inzko sličnim stazama Wolfgang Petrischa koji je za svoga mandata donio mogućnost da se konstituiranjem Doma naroda oduzme i posljednja moć zaštite od majorizacije pokazati će nam skoro vrijeme. Kako sada stvari stoje, trenutno je zaokupljen samom uspostavom vlasti, pa bez obzira bili legitimni hrvatski predstavnici u njoj ili ne. Izgleda da je važna ta vlast koja će nas predstavljati sljedećih 40 godina kako je namjerio Inzko. Ako je tako onda ćemo ovdje biti i sljedećih 40 godina a predstavljat će nas drugi. Stoga, okanite se političke igre “vodu vari, vodu ladi”, uzmi ovlasti u svoje ruke i p(r)ogledajte čemu vodi nepoštivanje volje hrvatskoga naroda. Ne dozvolite uspostavu bez legitimnih hrvatskih predstavnika, inače ćemo biti robovi na svome tlu ili nas neće biti.
